TAJNA OPORAVKA

NOVI GASTARBAJTERI POSLALI KUĆI 300 MILIJUNA EURA KEŠA VIŠE Novčane doznake Hrvata iz inozemstva u 2015. godini čine više od 2% državnog proračuna

Ministar Zdravko Marić
 HANZA MEDIA

U prošloj godini ‘gasterbajteri’ su u Hrvatsku poslali 1,9 milijardi eura, što je oko 300 milijuna eura više u odnosu na prosjek protekle tri godine. Tako pokazuju podaci Svjetske banke na koje se poziva tjednik Lider. To upućuje da veći broj hrvatskih emigranata danas šalje novac kući.

Premda Hrvatska narodna banka nema podataka o tome koliko novca privatne osobe iz inozemstva uplaćuju privatnim osobama u Hrvatsku, postoje podaci o općim doznaka koje Direkcija za statistiku odnosa s inozemstvom redovito objavljuje. Prema tim podacima, u Hrvatsku je lani stiglo 1,76 milijardi eura, a godinu prije 1,45 milijardi eura.

PORAST UPLATA

Podaci o doznakama još postoje u Svjetskoj banci, a oni pokazuju da uplate iz inozemstva stalno rastu pa su tako 2006. iznosile 1,28 milijardi eura, da bi postepeno porasle na 1,62 milijardi eura u 2014. Veliki skok dogodio se 2015. godine kada su bile 1,89 milijardi eura. Drugim riječima, podaci HNB-a i Svjetske banke su veoma slični, ali ne pokazuju što nas točno zanima, koliko se novca uplaćuje na privatne račune. Ipak, obje institucije pokazuju da su lani povećane uplate iz inozemstva za oko 300 milijuna eura.

Lider se poziva i na podatke Erste banke koji pokazuju da je ukupni broj deviznih doznaka u 2016. porastao za 20 posto u odnosu na lani, ali je smanjena njihova ukupna vrijednost.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju značajno je ubrzan proces iseljavanja, a tome koliko je ljudi doista napustilo Hrvatsku postoje različite procjene, pri čemu se spominje i brojka od 200 tisuća ljudi. Glavni razlog toga je potraga za boljim životom. Razloga za iseljavanjem ima svakakvih i za svaku osobu su drugačiji. Neki kao razlog ističu nezadovoljstvo sustavom, dok drugi kažu da nisu uspjeli pronaći posao. Mnogi vode i svoje obitelji sa sobom jer ne vide budućnost u Hrvatskoj.

NOVA VREMENA

No, postoje razlike u slanju novca ljudi koji odlaze danas i onih koji su odlazili iz bivše države. U današnje vrijeme emigranti se ne trebaju toliko odricati da pomognu svojim obiteljima, dok bi u prošlosti oni slali veliki dio plaće.

- Prema mojim procjenama, svaki radnik svakog bi mjeseca doznačio 300 do 400 njemačkih maraka obitelji u bivšoj državi, a bilo je oko milijun radnika u inozemstvu, što je iznosilo 400 milijuna maraka na mjesec. Pola tog iznosa zasigurno je bilo doznačeno u Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Onda i sada transferna plaćanja bila su i jesu veliki amortizer za platnu bilancu i velikim dijelom ta je transferna plaća bila na razini naših obveza po osnovi dohotka prema inozemstvu - objasnio je ugledni ekonomist Guste Santini za Lider.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 17:20