Najnoviji zahvat rejting agencije Standard&Poor’s (S&P) u ocjenu boniteta hrvatske države najvjerojatnije je tek početak novog ljuljanja hrvatskog kreditnog rejtinga. Naime, slične bi poteze, upozoravaju analitičari, uskoro mogle povući i druge rejting agencije, a njihove će ocjene u velikoj mjeri odrediti uvjete po kojima ćemo se zaduživati.
- Mogli bismo vidjeti promjenu Moody’sova kreditnog rejtinga za Hrvatsku. Ako agencija bude procjenjivala kreditni rejting, očekujemo da će ga sniziti na Ba2 i tako ga uskladiti s rejtinzima druge dvije agencije (Fitch i S&P), sa stabilnim izgledima - upozorava se u najnovijim tjednim prognozama Raiffeisena CEE Weekly. Iz Moody’sa, kao ni iz Fitcha, do zaključenja ovog broja nisu odgovorili na naš upit.
Ipak, stavovi svjetskih financijaša o Hrvatskoj već su godinama isti: reforme se, neprekidno upozoravaju, provode presporo, proračunski je manjak prevelik, a javni dug ubrzano raste.
Dublje u ‘smeće’
Iste nam je poruke poslao i S&P, kada je ovih dana odlučio smanjiti izglede daljnjeg kretanja hrvatskog rejtinga, promijenivši ih iz stabilnih u negativne. To znači, objasnili su u S&P-u, kako postoje znatne šanse da nam u idućih godinu dana snize rejting i time nas gurnu još dublje u kategoriju ‘financijskog smeća’.
- To je zapravo samo blagi uvod u daljnje smanjenje hrvatskog rejtinga. Hrvatska već i sada, nakon Grčke, ima najveću premiju rizika u Europi, ocjenjuje Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.
Kao razloge za svoj potez u S&P-u navode nedovoljne reforme, presporu fiskalnu konsolidaciju i nastavak rasta javnoga duga. Stvari ne stoje sjajno ni kada je riječ o javnim poduzećima. Dodatni je problem, dodaju, i predizborno ozračje, koje provedbu reformi u Hrvatskoj u kratkom roku čini malo vjerojatnom.
Reforme će stoga, po svemu sudeći, dočekati novu vladu. - Cijena neprovođenja reformi je velika - poručuje Ante Babić, neovisni ekonomist, dodavši kako je Hrvatska ranije stajala odlično u usporedbi s Grčkom, što sada više nije slučaj. Pomicanje kreditnog rejtinga prema dolje državi nosi, ističu ekonomisti, skuplje zaduživanje, odnosno kamatnu stopu na zaduženja koja bi, kaže Babić, bila do jednog postotnog boda viša. Kako je država najsigurniji dužnik, to bi s vremenom za posljedicu imalo i skuplje zaduživanje ostalih sektora - stanovništva i tvrtki.
Era jeftinog kapitala
Ipak, Hrvatskoj trenutno u korist ide višak likvidnosti na financijskim tržištima, što je posljedica mjera koje provodi Europska središnja banka. No, kada se na financijskim tržištima okrenu trendovi i nastupi rast kamatnih stopa, a u Europi se to, prema tvrdnjama ekonomista, očekuje u idućih godinu do godinu i pol, i ocjene rejting agencija ponovno će dobiti na težini.
Spasio nas ulazak u EU
- Kada na tržištu kapitala porastu kamatne stope, i rejting postaje daleko važniji.
Sve je to uvod u skuplje zaduživanje. Nama se sve polako skuplja, kao prije oluje - zaključuje Lovrinčević. No, čak i ako nas zbog novih zahvata u kreditni rejting pogode više kamatne stope, Hrvatska će se i dalje zaduživati jeftinije nego prije ulaska u EU. Članstvo u EU u rejting agencijama i inače nam pripisuju u velike pluseve, a sada tome pridodaju i spori oporavak, kao i jačanje izvoza. Zato bi ministar financija Boris Lalovac, smatra Babić, trebao iskoristiti trenutak i do kraja godine refinancirati ranije uzimane nepovoljne dugove