Nova pravila: Na 150 kvadrata u kući najviše 10 stranih radnika, u stanu od 56 kvadrata osam

U Hrvatskoj je trenutačno 105.231 osoba prijavljena kao strani radnik s dozvolom za boravak i rad te s prijavljenim boravkom, pa je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Cilj im je, kako navode iz Vlade, stvaranje adekvatnog okvira za njihov što kvalitetniji boravak i rad u Hrvatskoj, a najviše dozvola izdano je za rad u djelatnostima poput ugostiteljstva, turizma i graditeljstva.

Posljednje izmjene Zakona o strancima olakšale su, primjerice, promjenu zanimanja kod istog poslodavca, odnosno više nije potrebno izdavanje dozvole za sezonske radnike svake godine, nego se izdaje trogodišnja dozvola.

Dugo Hrvatska nije vidjela išta slično, mijenja se sezonski trend? ‘Ljudi stižu iz Njemačke, Dubaija, Irske...‘

- Strani radnici u tri godine imaju pravo raditi 90 dana bez odobrenja Zavoda za zapošljavanje ili devet mjeseci u kontinuitetu. To dovodi do trenda povećanog broja produljenja radnih dozvola i povećanog broja dozvola za sezonski rad - rekla je državna tajnica Irena Petrijevčanin i dodala da je u trendu i zapošljavanje domaće radne snage.

Ove godine najviše radnih dozvola izdano je, navode, državljanima Bosne i Hercegovine (10.208 radnih dozvola), Filipina, Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije. Nadzorima je, pak, utvrđeno 10.765 nepravilnosti, prema Zakonu o strancima, koje se u najvećoj mjeri odnose na područje radnih odnosa.

Irena Petrijevčanin

Josip Bandić/Cropix

- Utvrđeno je 1328 prekršaja, od čega 47 posto u ugostiteljstvu, a 22 posto u graditeljstvu. Tim kaznama vezanim uz nadzor zaštite na radu naplaćeno je 1,2 milijuna eura. Za neprijavljeni rad od poslodavaca je naplaćeno 3,2 milijuna eura kazni - izjavila je Petrijevčanin.

Svrha je novog pravilnika da se radnicima osiguraju adekvatni uvjeti smještaja, da se spriječi iskorištavanje stranih radnika od određenih poslodavaca ili posrednika te da se izbjegne njihova getoizacija, a i da im se osigura bolja i uspješnija integracija.

- Propisuju se uvjeti i definiraju obveze poslodavaca prema stranim radnicima, odnosno uređuju se područja koja nisu bila dovoljno razrađena u Zakonu o strancima i prethodnom pravilniku koji je regulirao rad sezonskih radnika. Obveze se posebno odnose na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenirati, te na područje zdravstvene skrbi, odnosno javnog zdravlja i epidemiološke kontrole - pojasnila je državna tajnica Petrijevčanin.

Isplati li se ići raditi na sezonu? Ovo su plaće koje se nude u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj

Novina je da poslodavac, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, treba priložiti izjavu i dokaz o primjerenom smještaju. Ugovor o najmu ili izjava vlasnika nekretnine moraju sadržavati podatak o broju osoba koje već borave u tom prostoru. U ugovoru o najmu, ovjerenom kod javnog bilježnika ili Porezne uprave, moraju biti navedeni iznos najamnine i podaci o površini prostora.

- Detaljno smo propisali da poslodavci ili oni koji vrše ulogu istih moraju zajamčiti osnovne humane uvjete tim radnicima kako bi se izbjegle situacije kojima smo svjedočili u proteklom vremenu. Tako prostor koji je namijenjen boravku stranih radnika mora imati dio namijenjen boravku i spavanju, obvezan sanitarni čvor i dio za pripremu hrane, prozore te električne i vodovodne instalacije koje su funkcionalne.

Morali smo propisati i da visina stropa u prostoru mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje stranih radnika. Najmanja površina za smještaj jednog državljanina treće zemlje koji je strani radnik je 14 kvadrata, a za svakog sljedećeg je šest kvadrata. U kući na svakih 150 četvornih metara može boraviti najviše deset radnika, a u stanu najviše osam na 56 kvadrata - objasnila je državna tajnica Petrijevčanin.