NOVA ANKETA UOČI EUROPSKIH IZBORA Najbolje stoji HDZ, mogao bi osvojiti mandat više nego što ih trenutno ima, evo koje još stranke prelaze prag

Istraživanje raspoloženja biračkog tijela 'HRejting', koje je od 13. do 18. ožujka za HRT provela agencija Promocija plus pokazalo je da bi hrvatski birači u Europski parlament poslali iste one stranke koje bi poslali u Hrvatski sabor, piše HRT.

Prema istraživanju, na izborima za Europski parlament HDZ bi osvojio 27 posto glasova, SDP 16,4 posto, Živi zid 9,3 posto, Amsterdamska koalicija 8,4 posto i Most 6,4 posto. Usporede li se u srijedu objavljeni rezultati 'HRejtinga' za Hrvatsku i prethodni za Europu, može se vidjeti da je raspored stranaka i postotaka glasova gotovo isti.

Listu stranaka ispod izbornog praga predvode Neovisni za Hrvatsku, koji su sa svojih 4,3 posto tom pragu najbliži. 'HRejting' pokazuje da bi od stranke Milana Bandića s 3,6 posto kod birača, da su danas izbori, bolje prošla novoosnovana stranka Dalije Orešković - Start koja bi dobila 4,1 posto.

Skupinu stranaka ili koalicija kojima HRT-ova anketa ne daje nikakve šanse za prolazak u Europski parlament predvodi koalicija Hrasta i konzervativaca aktualne europarlametarke Ruže Tomašić. Osvojili bi tek 2,8 posto. Još lošije kod birača prolazi Pametno s 2,6 posto te vladajući HNS s 2,3 posto i HSLS 0,7 posto.

Anketa koja je provedena na uzorku od 1.400 ispitanika (statistička pogreška +/- 2,62 posto) pokazala je i da je neodlučnih birača svega 10,6 posto.

Hrvatska trenutačno u Strasbourgu ima 11 zastupnika. Hoće li ih od lipnja imati isto toliko ili 12, ovisi o Britancima, odnosno Brexitu. Uzme li se kao mjerna jedinica sadašnji raspored političkih snaga u Europskom parlamentu i usporedi ga se s 'HRejtingom', HDZ bi dobio pet mandata - jedan više nego što ima sada. SDP bi dobio tri, dok bi Živi zid i Amsterdamska koalicija dobili po jedan mandat. To je 10 sigurnih, tzv. fiksnih mandata.

Postoje, međutim, još i dva granična za koja se prema postojećim pravilima preračunavanja postotaka u mandate bori šest stranaka. Tri su s većim šansama imati zastupnika više. To su HDZ, Živi zid i Most, koji bi time dobio i jedinog zastupnika u Europskom parlamentu. U igri, ali bez velikih šansi za osvajanje jednog i ujedno jedinog mandata su Neovisni za Hrvatsku, Start i stranka Milana Bandića.

'HRejting' je također pokazao da su birači desnog centra i skloni desnici apsolutno dosljedni te da će na svim izborima glas dati istoj stranci. S druge strane, lijevo-liberalni birači uglavnom su dosljedni. To znači da bi 87,3 posto HDZ-ovih birača svoju stranku zaokružilo i na europskim i na izborima za Hrvatski sabor. Isto bi postupilo i 84,6 posto birača Hrasta i Hrvatskih konzervativaca. Sedamdeset i pet posto lijevo-liberalnih birača, odnosno birača SDP-a i HSLS-a, ostaju pri istom izboru i na domaćim i na europskim izborima.

"Šaranju" od izbora do izbora skloniji su birači stranaka Amsterdamske koalicije, Neovisnih za Hrvatsku, a pogotovo Pametnoga. Samo 43,8 posto birača koji bi tu stranku zaokružili na izborima za Hrvatski sabor, zaokružilo bi je i na euroizborima. Svojevrsni kuriozitet predstavljaju birači Hrvatske stranke umirovljenika koja na izbore u svibnju izlaze u sklopu Amsterdamske koalicije. No, samo bi polovica HSU-ovih birača za tu lijevo-liberalnu koaliciju - glasovalo. Četvrtina (25 posto) bi glas dala slično orijentiranom Startu, ali isto toliko - 25 posto, glasovalo bi ih za ideološko-svjetonazorski dijametralno suprotne Neovisne za Hrvatsku.