Njemačka kancelarka Angela Merkel u 16 godina mandata jedan put je prigovorila novinarkama i novinarima, kad su objavili sliku unučadi njezinog supruga s kojom se družila. Lijepo ih je zamolila da djecu ostave po strani. Tako to rade velike državnice. U demokracijama čiji lideri shvaćaju da su mediji neophodni radi funkcioniranja sustava, da predstavljaju važan element provjera i ravnoteža.
Profesor James Hamilton sa Stanforda je 2018. godine u razgovoru za sveučilišni list podsjetio da je američki predsjednik Richard Nixon tijekom mandata vodio križarski rat protiv medija. "Kao izabrani predsjednik Nixon je upozorio kabinet: "Uvijek zapamtite, muškarci i žene u medijima pristupaju ovome kao neprijateljskom odnosu. Doći će vrijeme kada će lagati o vama." Kasnije je napisao suradnicima: "Ako se prema tisku odnosimo s malo više prezira, vjerojatno ćemo dobiti bolji tretman" i "Vrlo je važno u smislu konačne kampanje [1972.] da mediji budu učinkovito diskreditirani."
Nakon teksta koji je bio negativno kritičan prema Nixonu, objavljenog u svibnju 1969. godine, Nixon je "našim ljudima" rekao da se ne smije razgovarati s novinarima The New York Timesa, St. Lous Post-Dispatcha i Washington Posta.
"Kad su novine točno napisale da su nedjeljne crkvene službe u Nixonovoj Bijeloj kući bile korištene za nagrađivanje republikanskih donatora, kandidata i pristaša, šef osoblja Bob Haldeman pustio je u optjecaj dopis u kojem stoji: "New York Times i New York Post nikada ne smiju biti pozvani na ove službe. Nitko iz ovih novina – u bilo kojem trenutku.
"Kad je došlo vrijeme za njegov povijesni put u Kinu, Nixon je osobno uredio popis novinara kojima je dopušteno putovanje. Stavio je veto na jednog novinara zbog članka koji je napisao nakon Nixonova poraza u guvernerskoj utrci 1962. godine", tumačio je profesor Hamilton.
Kad su prvo The New York Times, a zatim The Washington Post objavili dijelove poznatih Pentagon Papers, dokumenata koji su potvrđivali da je američka administracija lagala javnosti o Vijetnamskom ratu, Nixon je pokrenuo tužbu protiv jednih pa drugih novina što je otežalo komunikaciju novinskih kuća s Bijelom kućom. Vrhovni je sud presudio u korist novina i važnosti upoznavanja javnosti s djelovanjem vlasti.
Svima je poznato kako je Nixon završio mandat u čemu su veliku ulogu odigrali Carl Bernstein i Bob Woodward, novinari The Washington Posta.
Praksu je nastavila administracija Donalda Trumpa. U petak 24. veljače 2017. godine, drugi mjesec mandata, "Bijela kuća isključila je nekoliko velikih američkih novinskih organizacija, uključujući i neke koje je kritizirala, s brifinga bez kamera koji je u petak održao tajnik za tisak Bijele kuće", objavio je tada Reuters.
Dvije godine kasnije Trumpova administracija revidira novinarske akreditacije što su mediji prozvali "velikom čistkom". Dana Milibank, poznati kolumnist The Washington Posta, tada je obaviješten da mu je oduzeta akreditacija. Napisao je: "Nešto nije u redu s predsjednikom koji ima ovlasti odlučivati koji novinari mogu pokrivati njegov rad."
"Dolje potpisane organizacije za slobodu medija i slobodu izražavanja prosvjeduju protiv vaše nedavne odluke da jednostrano zabranite novinarima prisustvo vladinim konferencijama za medije i zahtijevate da budu podvrgnuti "preodgoju" nakon što su postavili izazovna pitanja o stvarima od javnog interesa." Pismo je inicirala Europska novinarska federacija (EFJ), potpisali su ga Europska komisija, Organizacija europske sigurnosti i suradnje i još neki. Pismo je adresirano Ediju Rami, albanskom premijeru koji je, znamo, dobar prijatelj hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
Političari koji nisu u stanju prihvatiti da se njihov rad u demokracijama podvrgava kritici i da oni ne biraju novinarke i novinare koji će to raditi, u pravilu su i političari koji su u izravnom sukobu s temeljima demokracije.