Poslije mjeseci usklađivanja i dogovaranja s koalicijskim partnerima, središnjom i poslovnim bankama, Vlada je danas konačno usvojila i u Sabor uputila dugo najavljivane izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Novi je zakon, pohvalio se ministar financija Slavko Linić, skrojen radi zaštite korisnika kredita, od kojih su mnoge izmjene uvjeta kreditiranja bacile na prosjački štap. O tome dovoljno govore i podaci o oko 300.000 blokiranih računa, te o 12,5 posto nenaplativih ili teško naplativih kredita. Vlada je stoga smatrala nužnim, nakon što je uvela poreznu disciplinu, preciznije regulirati i odnose između banaka i korisnika kredita.
Usvoji li saborska većina Vladine prijedloge, naknade vezane uz odobrene kredite morat će biti vezane uz stvaran trošak odobravanja kredita, a banke nakon sklapanja ugovora o kreditu dužnika neće moći opterećivati novim naknadama. Naknade će, k tome, posebnim pravilnikom podrobnije definirati ministar financija: u njemu će, kaže Linić, pisati koje naknade mogu opstati, a koje treba ukinuti.
Banke će dužnike pisanim putem morati upozoravati i na rizike koje im nosi promjena tečaja, zatim, promjene kamatnih stopa i gubitak prihoda. Isto tako, kod promjenjivih kamatnih stopa jasno će se definirati parametri na temelju kojih se mijenja visina kamata.
Država je odlučila srezati i zarade banaka. Naime, izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju uvodi se odredba kojom se sprečava rast kamatne marže nakon sklapanja ugovora o kreditu. Banke će, istakao je Linić, morati jasno definirati i što je marža u kamatnoj stopi koju ugovaraju s korisnikom kredita. Ograničit će se i visina kamatnih stopa.
Najviše razloga za zadovoljstvo novim zakonom trebali bi imati dužnici u švicarskim francima. Mnoge od njih je divljanje švicarca proteklih godina, u kombinaciji s rastom kamatnih stopa, doslovno bacilo na rub provalije. Država im sada najavljuje da u slučaju da je valuta u kojoj su se zadužili tijekom otplatnog razdoblja ojačala za više od 20 posto, kamatna stopa i marža ne smiju biti veće od početnih. Kamatne bi im se stope tako, prema Linićevim riječima, trebale vratiti na razinu na kojoj su bile u trenutku sklapanja ugovora o kreditu.
„Time smo dodatno zaštitili građane. Gubici poslovnih banaka bit će značajni. No, razgovori oko ovog zakona su potrajali i dobili smo potporu banaka“, zaključio je Linić.
Iako je novi zakon ponajprije usmjeren na zaštitu dužnika u švicarcima, premijer Zoran Milanović je istakao kako on nema nikakve veze s prvostupanjskom presudom Trgovačkog suda u slučaju Udruge Franak. Rad na njemu, kazao je Milanović, počeo je znatno prije toga. Premijer je odbacio i interpretacije koje su se u javnosti pojavile nakon nedavna sastanka predstavnika Vlade, HNB-a i bankara.
Građanima je poručio da odnos između njih i banaka poslovni odnos i da im novi zakon daje kakvu-takvu, ali ne i apsolutnu zaštitu. "Niti je istina da su ljudi bili potpuno izmanipulirani od banaka, jer sam i sam uzeo kredit u Švicarcima, niti je istina potpuno suprotna", rekao je premijer.
„Nitko od nas ne može pobjeći od svoje osobne odgovornosti. To je poslovni odnos. Svatko od nas mora biti mrtav-hladan i razumjeti što potpisuje“, poručio je Milanović, koji se i sam svojedobno zadužio u švicarskoj valuti.
„Zaštita potrošača da, ali ne apsolutna zaštita jer to ne postoji“, zaključio je premijer.
Važan dio izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju je i uvođenje reda u politiku odobravanja minusa. Banke će, istakao je Linić, barem mjesec dana ranije dužnike morati obavijestiti o tome da im smanjuju dopušteno prekoračenje po tekućem računu ili da im ga u potpunosti ukidaju. Morat će im omogućiti i otplatu tako nastalog nedopuštenog prekoračenja u 12 mjesečnih rata, i to po kamatnoj stopi koja vrijedi za dopušteno prekoračenje i bez dodatnih troškova.
Banke bi mogle izgubiti 500 do 600 milijuna kuna
Banke bi zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, čije se usvajanje očekuje do kraja rujna, mogle izgubiti 500 do 600 milijuna kuna, pokazuju neke neslužbene procjene iz redova Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.
Samo na pitanju novog uređivanja kreditnih odnosa po osnovi švicarskog franka i kamata na te kredite bankarski bi sektor mogao zabilježiti minus od oko 350 milijuna kuna. Kada se tome pribroje i kamate na ostale stambene kredite, taj se minus povećava za još oko 150 milijuna kuna. No, u tim kalkulacijama nema gubitaka koje će banke imati zbog ograničavanja naknada, koje su vrlo važan izvor financiranja bankarskog sektora, a otvorenim ostaje i pitanje štete koju će pretrpjeti zbog novih pravila igre oko ograničavanja minusa po tekućim računima.
Unatoč tome, u Vladi ne očekuju da bi se banke za zaštitu mogle obratiti Ustavnom sudu. Naime, kaže naš sugovornik iz Vladinih krugova, iz posljednjih razgovora s bankarima nije se mogao steći dojam da bi banke mogle ići s tužbama. I sami bankari su svjesni, tvrdi naš sugovornik, da dosadašnja praksa u njihovoj politici kreditiranja nije bila dugoročno održiva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....