'NIŠTA NISMO UČINILI? OVE MJERE DOKAZUJU DA NE GOVORITE ISTINU' Odgovor ministra Grčića sindikatima

Za 1. svibnja sindikati će organizirati prosvjed. Navode 21 razlog. To čine nedovoljno precizno i neuvjerljivo. Nabrajaju krivce za stanje u državi i našem gospodarstvu, koje nije stvoreno u posljednje dvije godine, već je posljedica problema koji se gomilaju godinama. Nemam namjeru posebno polemizirati oko toga. Ali, nužno je spomenuti niz činjenica koje pokazuju kako je ova Vlada, u samo nešto više od godinu dana, prepoznala sve probleme. I poduzela cijeli niz ozbiljnih mjera za stvaranje nove perspektive i naš gospodarski uzlet.

1. Ključno je: zatekli smo teško stanje u gospodarstvu. Gotovo 70.000 ljudi je radilo, a nije primalo plaću, 210.000 zaposlenih primalo je neto plaće, ali im nije uplaćivan doprinos za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Dakle, gotovo 300.000 ugroženih radnih mjesta u tvrtkama čija je budućnost dovedena u pitanje...

2. Donijeli smo Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Danas je već 3951 prijavljena tvrtka s više od 36 mlrd. kuna prijavljenih dugovanja ili više od 80% ukupno registriranih nepodmirenih dugova, ali i s više od 30.000 zaposlenih. Ministarstvo financija i Porezna uprava rade iznimno težak posao pokušavajući naći rješenja, zajedno s bankama i drugim vjerovnicima, za te tvrtke, slučaj po slučaj. A to se već godinama u ovoj državi odgađalo. Imam osjećaj da se često ne razumije težina problema. Regulirali smo proboj pravne osobnosti kako bi se spriječilo neodgovorne poduzetnike da osnivanjem novih tvrtki i prijenosom svega onoga što vrijedi spašavaju sami sebe, a radnike ostavljaju na cjedilu sa svim dugovima koji staru tvrtku vode u stečaj i likvidaciju. Donijeli smo uredbu kojom se onemogućava isplata plaća bez uplate doprinosa. Neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo. Potvrda o dospjeloj, a neisplaćenoj plaći postala je ovršna isprava. Ne zaboravimo da je neuplata doprinosa dovela zdravstveni i mirovinski sustav u debeli minus.

3. Vlada je odlučila posebno podržati najslabije plaćene radnike i povećala je iznos minimalne plaće. To je odlučila upravo ova Vlada, vodeći računa o minimumu poštovanja prema najslabije plaćenim radnicima.

4. Vlada pokreće restrukturiranje i privatizaciju državnih tvrtki. Najveći rezultat je privatizacija brodogradnje, što nije pošlo za rukom niti jednoj drugoj članici EU i nijednoj prethodnoj hrvatskoj Vladi, a otvorilo je šansu za budućnost gotovo 10.000 zaposlenih u toj industriji i za još desetke tisuća koji su indirektno vezani uz taj sektor.

5. Žrtva je, naravno, gubitak broja neodrživih radnih mjesta, ali ono što nas veseli su prve naznake da raste broj novozaposlenih. U prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2012. broj novozaposlenih s HZZ-a porastao je 36% ili za oko 12.000 zaposlenih.

6. U javnosti se pojavljuju različiti, često kontradiktorni i netočni podaci o učincima krize na zaposlenost i registriranu nezaposlenost u posljednje četiri godine. Točno je da se broj zaposlenih od studenoga 2008. do kraja 2012. smanjio za 177.000 radnih mjesta ili oko 12%, od toga u mandatu ove Vlade za nešto više od 30.000 radnih mjesta (prosinac 2011. godine 1,367 mil., veljača 2013. godine 1,336 mil.). Broj nezaposlenih u istom se razdoblju povećao za oko 120.000, od čega u mandatu ove Vlade za 30-ak tisuća (siječanj 2012. godine 334.000, danas 359.287). Kada se uzme u obzir težina krize, ta je brojka, za razliku od gubitka radnih mjesta prethodnih godina, očekivana.

7. Vlada je pripremila i okvir za financijsku konsolidaciju građana. Dovoljno je reći da je čak 616.000 građana dužno državi 13 mlrd. kuna, od kojih 106.000 bivših obrtnika s dugom od 9 mlrd. Omogućeni su reprogram poreznog duga na relativno dulji rok i otplata u kraćem roku s otpisom kompletnih kamata.

8. Dakle, Vlada se s jedne strane trudi uvesti red u fiskalni sustav i smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza, a s druge strane pronaći odgovarajuće modele za pomoć onima koji su uredno plaćali poreze dok su to mogli i dok ih kriza nije u tome onemogućila. Držimo da je to pravedno i na tom ćemo pristupu i dalje inzistirati. Pokrenut je projekt fiskalizacije i uspostavili smo porezni “stup srama” koji treba sve porezne obveznike staviti u istu poziciju, a ne da imamo “jednake” i “jednakije”.

9. Uvodimo nove, kraće zakonske rokove plaćanja kako bismo uveli veću financijsku disciplinu i smanjili ukupan iznos nepodmirenih potraživanja; kada taj proces završi i kada se uspostavi disciplina, postat će i relevantno plaća li se PDV po fakturiranoj ili naplaćenoj realizaciji.

10. Generalno, Vlada je uspješno odradila prvu fazu fiskalne konsolidacije, smanjila deficit u 2012. za 5 mlrd. Izostanak gospodarskog rasta znatno je otežao nastavak konsolidacije u 2013. u kojoj imamo 5 mlrd. potpuno novih troškova na rashodnoj strani, koje nismo mi stvorili, ali ih ne možemo izbjeći.

11. Moram se osvrnuti i na teze da bi Vlada trebala razmišljati o većoj potrošnji koja će, eto, probuditi gospodarski rast. S druge strane, naši politički oponenti zalažu se da odmah odsječemo 20 mlrd. iz proračuna i smanjimo poreze, a pritom ne kažu da je to moguće samo ako se dira u mirovine, socijalna davanja, zdravstvo... Tu moramo biti posve jasni. Potrošnja daleko iznad naših mogućnosti prethodnih HDZ-ovih Vlada dovela je Hrvatsku, među ostalim, u ovu situaciju, i to ne možemo obrisati preko noći, ali to moramo zaustaviti. Sve ostalo su obmane.

12. U četiri godine krize investicije u Hrvatskoj pale su za više od 40%. To je ključni uzrok krize, ali to je i ključ oporavka. Zato smo sve svoje snage usmjerili prema stvaranju uvjeta za nove investicije, a posebno za poticaje privatnom sektoru. Država sa svojih 16-ak mlrd. ulaganja ne može dovoljno pridonijeti. Privatni sektor s više od 50 mlrd. kuna može.

13. Naša velika šansa je ulazak u EU. Iskustva govore da bi se mogli intenzivirati tokovi kapitala: izravna strana ulaganja, transfere iz fondova EU te djelomično kroz buđenje tržišta kapitala, novim privatizacijskim projektima, koncesijama i slično. Nažalost, to je jedina alternativa nepovoljnim trendovima u zemlji gdje je bankarski sektor, kada je riječ o financiranju gospodarstva, u godinu dana smanjio kreditnu aktivnost za gotovo 15 mlrd. kuna ili više od 12 % ukupne aktive. To je teško nadoknadivo i o tome ozbiljno razgovaramo s bankarima. Država se već uključila u podjeli rizika s bankama i poduzećima. No, moramo više.

14. Organizirali smo se na drugačiji način. Radimo na tri ključna pravca: javne investicije, jačanje poslovne klime i rušenje barijera privatnim investitorima. Uz bespovratne izvore financiranja iz EU fondova. Ima naznaka za dozu optimizma. Svaki dan pojavljuju se nove ideje i projekti.

15. Osigurali smo maksimalnu transparentnost procesa, nema rješavanja stvari ispod stola. Svi projekti i problemi dolaze pred 30-ak ljudi na radnoj skupini koja se bavi poticanjem ulaganja i rušenjem barijera. Nitko ne može reći da nije bio upoznat s konkretnim projektom i problemima. U Agenciji za investicije sad je više od 60 registriranih projekata vrijednih više od 6 mlrd. eura. Najviše ih je u turizmu, više od 50%, a slijede industrija i energetika. Do kraja godine planiramo otkočiti oko 15 projekata vrijednih gotovo milijardu eura, koji bi trebali zaposliti 2000 radnika. U ovom trenutku riješili smo četiri projekta vrijedna 160 milijuna eura koji će zaposliti oko 800 ljudi.

16. Naši oponenti kritiziraju projekt ProInvesta. Zato je potpuno promašena teza da bismo se trebali okrenuti samo inozemnim ulagačima, a zaobići domaće i projekte poput Proinvesta. Uostalom, neka pitaju ljude koji su sudjelovali na tim skupovima s kolikom su pozornošću proveli s nama po pet sati u svakom gradu.

17. Sada imamo jedan od najpoticajnijih zakona za nove investicije, s posebno izdvojenim potporama za novo zapošljavanje od 3 do 9 tisuća eura, a veći je iznos za ulaganja u najmanje razvijenim regijama. Potpuno je promašena priča da bi Vlada Zakonom o strateškim investicijama pogodovala rasprodaji nacionalnih resursa, voda, šuma i slično. Nema nikakve rasprodaje.

18. Sada je sasvim izvjesno da će se nakon 30-ak godina dogoditi novi veliki energetski projekti poput Plomina C, najvjerojatnije Omble, a u pripremi su još neki veliki projekti termo i hidroelektrana. Na sjeveru Hrvatske i u Slavoniji pripremljena su i dva velika projekta elektrana na biomasu, vrijedna gotovo 200 milijuna eura. Pripremamo projekte obnove željezničkih koridora vrijedne nekoliko milijardi eura, što će dovesti do velikog investicijskog ciklusa u građevinarstvu i vezanim industrijama. Tu su veliki projekti regionalnih odlagališta otpada, vodoopskrbni sustavi i sustavi odvodnje. Većinu ćemo financirati iz bespovratnih EU fondova. Već se provode EU projekti vrijedni 250 milijuna eura. Moram priznati da sam optimist. To je definitivno hrvatski New Deal. Nismo uskogrudni niti razmišljamo “poslije nas potop”.

19. Iz EU fondova imat ćemo prilike povući oko 650 milijuna eura u drugoj polovici 2013. te gotovo 12 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. Samo iz strukturnih i kohezijskog fonda više od 8 mlrd. eura u sedam godina. Ključno je pripremiti dovoljno dobrih projekata na svim razinama, od državne do lokalne, ali i u poduzećima, obrtima i nevladinim udrugama. Već za drugu polovicu 2013. pripremili smo 7, 8 velikih projekata, vrijednih 600 mil. eura.

20. U kontekstu ukupnog stanja u javnom sektoru moram naglasiti da, protivno kritikama, ova Vlada uspijeva odrediti što joj je prioritet te unutar oskudnih proračunskih sredstava osigurati financiranje tih prioriteta: obrazovanje, posebno znanost i visoko obrazovanje. Vlada je osigurala sredstva za kompletno financiranje projekta besplatnog studiranja za sve uspješne studente, a usprkos teškoj proračunskoj situaciji, financiramo prijevoz srednjoškolskih učenika u cijeloj Hrvatskoj. Zadnjim rebalansom povećan je iznos za znanstveno-istraživački rad za 40-ak milijuna kuna. Dio je za očuvanje radnih mjesta znanstvenih novaka. Drugi veliki zadatak je sanacija zdravstvenog sustava s više od 5 mlrd. kuna.

21. Ni jedna dosadašnja izmjena Zakona o radu nije u tako kratkom vremenu naišla na konsenzus zainteresiranih strana, sindikata, poslodavaca i Vlade. Nove su odredbe o radu na određeno vrijeme: poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog koji će u ugovoru o radu morati navesti. Pojednostavljuje se postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika i na 30 dana se skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja koji može naložiti HZZ. Time će se omogućiti brže restrukturiranje tvrtki i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu.