MINISTRICA KULTURE

NINA OBULJEN KORŽINEK 'Važnost javnog RTV servisa nemjerljiva je'

 Goran Mehkek / CROPIX

Važnost javnog radio-televizijskog servisa za demokratsko društvo je nemjerljiva, a za povratak povjerenja u Hrvatsku radio-televiziju potrebno je u institucionalno-zakonodavnom smislu puno jasnije razgraničiti odgovornost politike i onih koji je predstavljaju u odnosu na javnu radio-televiziju, rekla je u subotu ministrica kulture Nina Obujen Koržinek.

"Zakon o HRT-u jedan je od najviše mijenjanih zakona u povijesti neovisne Hrvatske. Stalno smo tražili idealan model, ali idealnog modela nema bez izgradnje svijesti o važnosti javnog radio-televizijskog servisa", rekla je ministrica gostujući u 'Intervjuu tjedna' Prvog programa Hrvatskog radija.

Vlada je dosad jasno više puta iskomunicirala svoju poruku da se nema nikakvu ambiciju uplitati u neovisnost HRT-a, napomenula je, istaknuvši kako je pitanje razgraničenja politike od upravljanja javnim servisom nakon promjena zakona 2012., dakle, za vrijeme SDP-ove vlade, dodatno dovedeno u pitanje.

"Nakon promjena zakona 2012., nažalost, s obzirom da je parlamentarnoj većini – koja god parlamentarna većina bila – dana ovlast da bira glavnog ravnatelja, uvijek će postojati sumnja da je ta osoba produljena ruka politike. Mislim da to nije dobro", rekla je Obuljen Koržinek, "a nije dobro ni to što je tim zakonom u velikoj mjeri razvlašteno Programsko vijeće".

Napomenula je da se upravo na taj zakonodavni okvir odnose i kritike Međunarodne misije vodećih organizacija za zaštitu slobode medija koja je prilikom svojeg posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja kao jednu od ključnih neuralgičnih točaka hrvatskoga sustava izdvojila stanje na Hrvatskoj radioteleviziji.

Raniji zakon, iz 2010. godine, nudio je puno demokratičnije rješenje od postojećega, smatra Obuljen Koržinek.

"Mislim da na tragu konsenzualnog rješenja koje smo imali ranije moramo doći do jednog rješenja koje će i u tom institucionalno-zakonodavnom smislu puno jasnije razgraničiti odgovornost politike i onih koji ju predstavljaju u odnosu na javnu radio-televiziju", kazala je ministrica.

Stanje na HRT-u nije loše, stabilna uprava važna je za restrukturiranje

Govoreći o stanju na HRT-u, ocijenila je kako ono nije loše – dapače, a u ovome je trenutku važno to "da HRT ima stabilnu upravu, da uđe u jedno razdoblje kada se može provesti potrebno restrukturiranje".

Istaknula je da je tijekom prošle godine prvi put usvojen ugovor između Vlade i HRT-a na način da je provedena zakonom propisana javna rasprava, da je javnost mogla reći svoje mišljenje o tom ugovoru, a kao još jedan veliki pomak izdvojila je razdvajanje komercijalnih i javnih rashoda HRT-a, o čemu se govori već sedam godina, a bit će prvi puta provedeno u 2018.

"Tu će se jasno pokazati u kojim dijelovima HRT možda previše ulaže, u kojim dijelovima premalo ulaže", pojasnila je ministrica. Također je pozdravila sporazum o koregulaciji potpisan 2017. između HRT-a i neovisnih proizvođača, koji će pridonijeti jačanju povjerenja.

Na pitanje što misli o prijedlozima da se financiranje HRT-a prenese u proračun, ministrica je ocijenila kako to ne bi bilo dobro, jer postojeći sustav jamči neovisnost HRT-u u prikupljanju sredstava.

"Model koji imamo je dobar, relativno stabilan, usporediv s onima u Europi koji se smatraju uspješnijim modelima što se tiče financiranja. Mislim da ne bi bilo dobro da o političkoj odluci bilo kojeg premijera ili ministra financija ili kulture ovisi odluka o tome kolika će sredstva HRT imati", rekla je.

Što se tiče pitanja sadržaja na javnoj radio-televiziji, svatko ima pravo reći svoje mišljenje, smatra ministrica, "no odgovornost za program isključivo je u rukama onih koji tamo rade i koji donose uredničke odluke".

"U slučaju građenja percepcije HRT-a najveća je odgovornost na HRT-u, njenim zaposlenicima i vodstvu, da pokazuje važnost koju ima u društvu. Važnost javnog radio-televizijskog servisa za demokratsko društvo je nemjerljiva, ne samo u smislu onoga tko nudi informacije nego u smislu servisa koji je ključan za ekonomiju kulturnih i kreativnih industrija u nekoj državi", poručila je.

Preporuke Misije o slobodi medija i prioriteti Vlade preklapaju se

Komentirajući izvješće Misije, prema kojemu je Hrvatska prema Indeksu slobode medija pala za 10 mjesta na 74. mjesto, ministrica je istaknula da je delegacija preporuke donijela na temelju posjeta Hrvatskoj prije nešto više od godinu i pol dana, a u otvorenom razgovoru s delegacijom Misije zajednički je zaključak bio da se preporuke iz tog izvješća poklapaju s onim što su prioriteti vlade "u smislu daljnjeg uređena sustava u kojem djeluju mediji, poštivanja najviših standarda i osiguranja najviših sloboda neovisnosti medija".

"Sigurna sam da će i naš stav i naša politika biti prepoznati i ne vidim razloga da bi Hrvatska u smislu slobode medija na bilo koji način nazadovala, upravo suprotno", rekla je Obuljen Koržinek.

Komentirala je i tvrdnju korisnika financijskih sredstava iz proračuna Ministarstva kulture da se stvari s provođenjem odluka o financiranju događaju presporo podsjetivši da su, barem što se tiče svih onih koji ovise o financiranju iz proračuna tog ministarstva, u 2017. po prvi puta u povijesti te institucije sve odluke o financiranju donijete prije nove kalendarske godine za tu kalendarsku godinu, što je pomak za tri do četiri mjeseca ranije u odnosu na prethodnu praksu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 11:36