BRDO KOD KRANJA - Francuska će odsad aktivnije sudjelovati u rješavanju problema na zapadnom Balkanu, najavio je u četvrtak na Brdu kod Kranja francuski predjednik Francois Hollande, gost summita regionalnih predsjednika organiziranog na inicijativu hrvatskog i slovenskog predsjednika Ive Josipovića i Boruta Pahora.
Na konferenciji za novinare nakon susreta uz slovenskoga predsjednika, Hollande je rekao: "Je li to znak aktivnije francuske uloge u bivšoj Jugoslaviji? Jest".
Po njegovim riječima, Francuska je bila aktivna i dok je trajao rat u Bosni i Hercegovini, "gdje su poginula 84 francuskih vojnika", kao i na Kosovu, ali "diplomacija nije bila toliko vidljiva".
"Francuska sad planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu na Balkanu", rekao je Hollande.
On je prvi visoki predstavnik Europske unije gost sastanka Procesa Brdo o čijem su se nastavku u svibnju dogovorili Pahor i Josipović, a ostali predsjednici zemalja bivše Jugoslavije i Albanije prihvatili početkom srpnja u Zagrebu na proslavi hrvatskoga ulaska u EU.
Objašnjavajući cilj održavanja ovakvih sastanaka, Pahor je rekao kako je slovensko-hrvatski sukob oko morske granice "bio jako ozbiljno upozorenje kamo mogu odvesti zaostala neriješena bilateralna pitanja u regiji".
"Rješenje, odnosno pronalazak puta k rješavanju pred arbitražnim sudom, pokazalo je da je potrebno nastaviti s takvom praksom kako bi regija koja je dosad pobuđivala strah, a ne mogućnosti, postala atraktivnija za proširenje", rekao je Pahor.
Holande je istaknuo "privrženost europskoj perspektivi Balkana". Po njegovim riječima, "Pariz i deset godina nakon zagrebačkog summita (na kojem je 2000. Hrvatska otvorila pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju) ima ista stajališta u pogledu proširenja Europske unije".
Ako je već odlučeno da Europska unije bude cijeli europski kontinent, rekao je Hollande, "ne smijemo onda izostaviti tako velik komad kao što je Balkan", rekao je i naglasio kako Francuska ne kani od toga profitirati: "Ne možemo ništa dobiti zauzvrat, ali želimo da stanovnici regije imaju koristi od naših nastojanja".
Regionalna suradnja i pomirba ključne su za eurointegracije, rekao je. "Ako nema sigurnosti, nema ni integracija", dodao je.
Iako se na posljednjem summitu EU-a govorilo o napretku odnosa Srbije i Kosova, te čestitalo Hrvatskoj na ulasku u Uniju, a Makedonija nije bila među temama, Francuska "je voljna, na temelju svojih dobrih odnosa s Grčkom, posredovati da se pronađe rješenje (pitanja službenog imena Makedonije)". "Zastoj jest, a to pitanje ne smijemo zanemariti", rekao je Hollande.
Na sastanku na Brdu dogovoreno je da idući summit bude u Zagrebu, iako nije objavljeno kad će to biti, te da se nastavlja s pozivanjem predstavnika zemalja EU-a i europskih institucija. "(Predsjednik Europskoga parlamenta) Martin Schulz već se složio da sudjeluje na nekom od idućih sastanaka", rekao je Pahor.
Uz Josipovića, Pahora i Hollandea, na sastanku su sudjelovali Đorge Ivanov iz Makedonije, Željko Komšić iz Bosne i Hercegovine, Filip Vujanović iz Crne Gore, te albanski predsjednik Bujar Nishani, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Hollande je na konferenciji za novinare ustvrdio kako je kriza eurozone završena i sad je "očito da nitko ne izlazi iz eurozone".
"Sad moramo izaći iz recesije, a podaci upućuju na to da je prevladavamo", rekao je on.
Slovenski predsjednik uvjeren je u to da će njegova zemlja sama izaći iz krize, "bez pomoći". Europska komisija ocijenila je da je program stabilizacije dobro usmjeren, rekao je. "Slovenija se kreće u pravome smjeru. Oporavak banaka je ključan da bi se došlo do novca za novu fiskalnu stimulaciju", rekao je Pahor i najavio nastavak programa privatizacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....