NIKAD NISMO IMALI MANJE ZAPOSLENIH Od početka recesije izgubljeno 200.000 radnih mjesta!

ZAGREB - U Hrvatskoj bi na početku ove godine broj zaposlenih mogao pasti ispod 1,3 milijuna po prvi puta od kraja 2000., što znači da je u šest godina recesije izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta, ali i da se nastavlja neuobičajeni trend istodobnog pada zaposlenosti i nezaposlenosti.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,303 milijuna zaposlenih, što je za 13.287 osoba ili 1 posto manje nego u studenome. U siječnju se očekuje daljnje smanjenje zaposlenosti.

U anketi Hine četiri makroekonomista procjenjuju da je u tom mjesecu broj zaposlenih pao za daljnjih 6.000, što znači da bi po prvi puta od kraja 2000. godine, njihov broj mogao biti manji od 1,3 milijuna. To, pak, znači da je u šest godina recesije izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta jer, u prosincu 2008. godine, neposredno uoči početka recesije, u Hrvatskoj je bilo 1,518 milijuna zaposlenih.

Upitna održivost mirovinskog sustava

"Osim što je stanje na tržištu rada trenutno teško te ima teške i ekonomske i socijalne posljedice, ono za sobom vuče i dugoročne posljedice na mirovinski sustav, odnosno ukupne javne financije", kaže direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbak Austria (RBA) Zrinka Živković Matijević.

Jer, ističe, razina zaposlenosti, iako u posljednje vrijeme nešto sporije, ipak kontinuirano opada.

"U pozadini toga je stanje realnog sektora i općenito gospodarstva. Tržište rada je slabo i ostat će takvim jer nema oporavka gospodarstva. Realni sektor je totalno iscrpljen i ne može zapošljavati nove ljude. To, pak, stvara dodatni pritisak i na mirovinski sustav, što može imati i velike dugoročne posljedice jer imamo izuzetno nisku stopu zaposlenosti, koja je već sada među najnižima u Europi, kao i stopa aktivnosti, a zbog čega se ne generiraju dovoljni prihodi da bi se financirao mirovinski sustav", kaže Matijević.

Upozorava, također, da je u evidenciji nezaposlenih velik broj onih u najproduktivnijoj životnoj dobi, od 20 do 50 godina, a velik je problem i iseljavanje najproduktivnijih ljudi.

"Odlazi nam ljudski kapital, koji je osnovni resurs za razvijanje svake ekonomije. I to odlaze cijele obitelji. Dakle, odlazi nam mlada populacija, a imamo paralelno demografsko starenje stanovništva, pa se postavlja pitanje održivosti mirovinskog sustava", kaže Matijević.

Pad nezaposlenosti iz administrativnih razloga

Pad broja zaposlenih ispod 1,3 milijuna znači da je u proteklih godinu dana izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta. No, paralelno s padom zaposlenosti na godišnjoj razini pet mjeseci zaredom smanjuje se i nezaposlenost, i to već deset mjeseci zaredom.

Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je u siječnju broj registriranih nezaposlenih iznosio 329.230. To je, doduše, za 3,9 posto, odnosno 12.467 osoba, više nego mjesec dana prije, no u odnosu na lanjski siječanj to je za 13 posto ili 49.059 osoba manje nezaposlenih.

Ipak, ističe Matijević, podaci govore da se nezaposlenost ne smanjuje samo zbog zapošljavanja, nego velikim dijelom i iz administrativnih razloga.

To potvrđuju i podaci HZZ-a, prema kojima je tijekom cijele prošle godine iz evidencije nezaposlenih odjavljeno ukupno 362.705 osoba, a više od 60 posto tog broja, odnosno 225.462 osobe odjavljene su zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti u zemlji ili inozemstvu.

Pritom podaci HZZ-a pokazuju da je lani posao u inozemstvu našla 3.771 osoba iz njihove evidencije nezaposlenih. Dio njih, kažu u HZZ-u, posao je pronašao samostalno, kanalima neovisnima o HZZ-u, dok je dio njih zaposlen po objavi natječaja na stranicama HZZ-a.

Analitičari RBA iznose, pak, podatak da je tijekom 2014. posao u inozemstvu našlo 4.010 osoba, što je 60-tak posto više u odnosu na 2013. godinu, ali i najveći broj zapošljavanja u inozemstvu otkada postoji statistika pri HZZ-u, odnosno 2004. godine.

Iz HZZ-a pojašnjavaju da "ne postoji posebna statistika za ove dvije kategorije osoba. Rezultate EURES-a, odnosno sastavnice HZZ-a koja se bavi posredovanjem na području Europskog gospodarskog prostora, teško je prikazati brojkama, jer osim usluge posredovanja pri zapošljavanju EURES pruža informacije i savjetovanja o mogućnostima zapošljavanja na europskom tržištu. Podatke o tome koliko je osoba dijelom i zbog ovih informacija došlo do posla ne možemo pratiti, no prati se broj izlazaka iz evidencije zbog zapošljavanja u inozemstvu. Također, ova je usluga dostupna i građanima koji nisu evidentirani kao nezaposlene osobe pri HZZ-u".

Još 23.048 osoba lani je iz evidencije nezaposlenih odjavljeno zbog izlaska iz radne snage, odnosno umirovljenja, ostvarivanje prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada, utvrđene opće nesposobnosti za rad, uključivanje u redovno školovanje i sličnih razloga, dok se 31.672 osoba odjavila na vlastiti zahtjev.

No, velik broj nezaposlenih, njih 74.746 'brisano' je iz evidencije zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, među kojima iz HZZ-a navode primjerice obavljanje posla bez potvrde, ugovora, odnosno rada na crno, potom odbijanja zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i radnom iskustvu, kao i zbog neodazivanja na individualno savjetovanje ili individualnu konzultaciju. Preostalih 7.777 osoba odjavljeno je zbog ostalih razloga, poput preseljenja, smrti, jer nemaju uvjeta za prijavu i dr.

"Iako broj nezaposlenih bilježi kontinuirani višemjesečni pad na godišnjoj razini, to ne znači i pozitivne pomake na tržištu rada budući da analiza strukture nezaposlenih uz kontinuirani pad zaposlenosti upozorava na čvrsto ukorijenjene strukturne probleme na tržištu rada - neusklađenost ponude i potražnje radne snage, obrazovna struktura radne snage ne zadovoljava potrebe tržišta, dugotrajna nezaposlenost itd", upozoravaju analitičari RBA.