ZBUNJENI UČENICI, ALI I STRUČNJACI

Ni profesori ne mogu odgovoriti na trećinu pitanja iz sociologije

Hrvatsko sociološko društvo traži raspisivanje novog natječaja za pitanja za sljedeću godinu

ZAGREB - Ispit iz sociologije koji su na državnoj maturi u veljači pisali učenici loš je i nestručan. Većina pitanja nije dobro postavljena, odgovori su zbunjujući, a često i netočni.

Dubinska analiza

Na čak deset od 29 pitanja u prvome dijelu ispita moguće je dati više točnih odgovora, a na jednom od pitanja točna su sva četiri ponuđena odgovora! To su samo neki od komentara što ih je na sadržaj ispita iz sociologije Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovih dana uputilo Hrvatsko sociološko društvo sa zahtjevom da se za iduću školsku godinu raspiše novi natječaj i izabere nova radna skupina za izradu ispita. Članovi društva točku po točku su analizirali sva pitanja na koja su na testu trebali odgovoriti učenici, a na gotovo svako od njih imali su primjedbe. Osim što su neke od zadataka morali čitati po šest puta, na većinu pitanja, tvrde, ni oni kao profesori sociologije nisu znali točan odgovor. - Naš cilj nije rušenje državne mature, već zaštita struke i učenika kojima je izborni predmet zamjena za dio prijemnog ispita, što znači da može odlučivati o njihovom (ne)upisu na fakultet - rekla je Jana Šarinić, članica predsjedništva HSD-a zadužena za nastavu sociologije u srednjim školama. Predsjednica HSD-a prof. dr. Inga Tomić-Koludrović istaknula je, pak, kako njih u društvu osim niza faktografskih pogrešaka smeta i sama koncepcija ispita jer test, onako kako je sročen, djecu tjera da uče činjenice napamet.





Važeći program

Voditelj Stručne radne skupine za sociologiju mr. Zdravko Križić odbacio je sve primjedbe HSD-a.

- Nije mi jasan motiv napada. Ispit je dobro koncipiran, što će pokazati i rezultati. Sociologija će biti jedan od ispita na kojem će biti najbolja prolaznost - rekao je Križić.

Ravnatelj NCVVO-a Goran Sirovatka kazao je kako je ispit iz sociologije napisan prema važećem programu, a autori pitanja su profesori sociologije izabrani putem javnog natječaja.

SPORNA PITANJA

London i New York su i postmoderni, i megalopolisi, i metropole i globalni

1. Za koji će se društveni položaj reći da je stečen?

A. kći

B. žena

C. majka

D. sestra

Točan odgovor: C

Komentar HSD-a: Pitanje je zbunjujuće - koji je društveni položaj stečen? Žena će biti shvaćena kao supruga, a majka ne mora biti shvaćena kao stečeni položaj. Loš primjer!

2. Koju vrstu moći predstavlja vlast?

A. izvršnu

B. zakonodavnu

C. učinkovitu

D. legitimnu

Točan odgovor: D

Komentar Pitanje je loše smišljeno. Najkraća definicija vlasti glasi: vlast je legitimna moć, ali vlast ima ‘izvršnu’ i ‘zakonodavnu’ moć! Da nastavimo, ima li svaka vlast legitimitet?! Ima li svaka vlast moć? I tako dalje...

3. Kako se nazivaju gradovi poput New Yorka ili Londona koji su postali središta svjetskoga gospodarstva?

A. postmoderni gradovi

B. megalopolisi

C. metropole

D. globalni gradovi

Točan odgovor: D

Komentar : Osim loše formulacije pitanja, postoji više točnih odgovora (a točan je samo jedan). Gradovi ‘poput’ New Yorka ili Londona ne ‘nazivaju se’ nego ih naziva Saskia Sassen - i to baš New York, London i Tokio - globalnim gradovima! Oni su globalni gradovi, megalopolisi, a London je i metropola! Osim toga, za sve se može tvrditi da su ‘postmoderni gradovi’, ako se taj pojam tumači kao u udžbeniku (de-centralizacija, simbolička ekonomija, kombiniranje raznih stilova arhitekture...)! Ukratko, imamo četiri točna odgovora!

4. Što je društvena diferencijacija?

A. društvena nejednakost između pojedinaca

B. skup normi i vrijednosti na temelju kojih netko igra društvene uloge

C. stvaranje novih uloga i položaja uslijed razvitka tehnologije

D. društvena nejednakost koja proizlazi iz obavljanja različitih uloga

E. relativno trajna nejednakost među društvenim skupinama

Točni odgovori: A, D

Komentar : Društvena diferencijacija može biti shvaćena i u smislu društvene stratifikacije (između ostaloga, tako je objašnjena u Rječniku sociologije!) U tom slučaju tri su točna odgovora!

5. Čiji porast predstavlja promjenu u suvremenoj obitelji?

A. bračnih parova s djecom

B. djece u obitelji

C. samohranih očeva

D. muških hranitelja obitelji

E. samaca

Točni odgovori: C, E

Komentar : Pitanje je gramatički i pravopisno čudno te stručno upitno! Nije jasno što znači ‘čiji porast’, ali nije posve jasno ni zašto su izabrane samo opcije poput ‘samohranih očeva’ kao relevantne za suvremenu obitelj. Trebalo bi potpuno drugačije osmisliti pitanje, ali i odgovore!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 19:21