- Nitko ne može sa sigurnošću reći kako će se kriza Vlade odraziti na lokalne izbore. Dio političke histerije iz Vlade i Sabora sigurno će se prenijeti na lokalne izbore, a kako će to utjecati na njihov ishod, ostaje da se vidi - smatra Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji ne bi a priori potpisao zaključke nekih političkih analitičara koji smatraju da će od političke nestabilnosti na nacionalnoj razini profitirati neovisni kandidati na lokalnoj sceni.
Na pitanje je li drama u Saboru zaustavljena na vrijeme da bi se u kakvom-takvom miru mogli provesti lokalni izbori, Čularov je odgovor negativan, a stav je da Sabor nije ni trebao ići na pauzu nego je trebao trajno zasjedati. - U situaciji smo da svjedočimo potpunom urušavanju institucija. Politička nestabilnost se prelila na ustavnopravni poredak, a na sceni je rastvaranje institucija, što je pogubno - smatra Čular.
Političke stranke koje su uzele time out do završetka lokalnih izbora (s iznimkom HDZ-a i Mosta koji nastavljaju žestoku bitku na lokalnoj razini) o budućoj političkoj borbi će odlučiti shodno rezultatima lokalnih izbora. Tako će se snaga HDZ-a Andreja Plenkovića mjeriti prema rezultatima izbora u Splitu, uspjehu HDZ-ove liste u Zagrebu..., dok će se HNS najviše dokazati ako njihova Anka Mrak Taritaš postane gradonačelnica Zagreba. Etabliranim političkim strankama, i to u najvećim gradovima, za vrat pušu neovisni kandidati (ili kandidati manjih stranaka) kojima bi kriza Vlade mogla biti snažan vjetar u leđa.
- Za mene osobno kriza Vlade ima moguće pozitvne efekte. Političke stranke koje su je uvjetovale izgubile su podršku, birači su razočarani i ne vide razliku između njih. Nezavisni kandidati dobivaju na vjerodostojnosti i uživaju veće povjerenje od stranaka - kaže neovisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek, dodajući da je negativna strana ove krize to što su lokalni izbori pali u drugi plan i pitanje je koliko će izazivači imati priliku predstaviti svoje programe.
Prema istraživanju koje je potkraj ožujka provela agencija Ipsos puls, Milan Bandić više nije bio vodeći kandidat za gradonačelnika Zagreba. Pretekla ga je bila Anka Mrak Taritaš s 27,8 posto podrške, Bandić je bio iza nje s 24,1 posto, pa Sandra Švaljek s 21,2 posto. Tada je Bruna Esih imala 9,3 posto podrške, a kandidat HDZ-a Drago Prgomet 6,8 posto. Prema istraživanju, Mrak Taritaš bi pobijedila Bandića u drugom krugu, kao i Švaljek, s tim da bi pobjeda Švaljek bila uvjerljivija. Kada bi se Švaljek i Mrak Taritaš našle u drugom krugu, po tadašnjem istraživanju pobijedila bi Švaljek.
- Moje šanse za ulazak u 2. krug su veće tim prije što HNS koketira s HDZ-om oko eventualne rekonstrukcije Vlade. Uostalom, nejasna je situacija na ljevici, gdje se dovodi u pitanje odnos između SDP-a i HNS-a - kaže Švaljek i dodaje da joj o tome govore ljudi na terenu te da joj dolazi sve više SDP-ovaca.
Pitanje na koje nitko ne može dati precizan odgovor odnosi se i na Rijeku, odnosno je li kriza Vlade ishod predstojećih izbora učinila još neizvjesnijim, te je li povećala šanse neovisnom kandidatu Hrvoju Buriću. Istraživanje s kraja ožujka govorilo je da aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel uživa podršku 36,1 posto birača, što znači da je drugi krug izbora gotovo siguran. Iza njega se pozicionirao nezavisni kandidat Hrvoje Burić s podrškom od 20,6 posto birača, a kandidat HDZ-a Kristjan Staničić bio je na trećem mjestu s 12,6 posto podrške.
- Velike stranke gube potporu javnosti. Građani očekuju napredak, da se stvori pozitivno ozračje, investicijska klima, da se popravi demografska slika, a velike stranke ne daju odgovor na ta pitanja i može se očekivati da će ih građani kazniti - kazao je Burić koji je svojedobno napustio HDZ i sam nastavio plivati u političkim vodama. Komentirajući stanku u radu Sabora, Burić je rekao da je dobro što je došlo do nje jer će se ipak moći javnosti prezentirati teme koje su bitne za lokalnu samoupravu. - Ne bi bilo dobro da se paralelno išlo na parlamentarne i lokalne izbore jer bi nacionalne teme dominirale - kaže Burić.
Neovisni kandidat na lokalnim izborima koji vjeruje da će se kriza Vlade najmanje reflektirati na njegove izglede, bilo pozitivno ili negativno, aktualni je gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić koji je u kampanji za još jedan mandat.
- Teško je predvidjeti kako će se posljedice događaja na nacionalnoj razini prelijevati na lokalne izbore, ali se u Osijeku neće previše osjetiti. Razlog tome je što sam ja cijelo vrijeme vodio politiku koja obuhvaća cijeli spektar od lijevog do desnog i uvijek naglašavao da je lokalna politika najviše komunalna - kaže Vrkić kojemu su i posljednje ankete davale najveće izglede. Prema istraživanju s kraja ožujka uživao je podršku 27,9 posto birača. Na drugom je mjestu bila kandidatkinja HDZ-a Ivana Šojat s 18,5 posto potpore, HDSSB-ov kandidat Dragan Vulin bio je na trećem mjestu s potporom od 12,6 posto. Slijedi ga Mostov kandidat Miroslav Šimić s podrškom 9,9 % ispitanika. Istraživanje je predviđalo da, ako u drugi krug uđu nezavisni Vrkić i HDZ-ova Ivana Šojat, Vrkić bi dobio potporu od 50 posto, a Šojat 36 posto. Na pitanje koliki bi mu uteg mogla biti činjenica da ga podržavaju HNS i SDP Vrkić ističe da ljudi jako dobro poznaju njegovu biografiju i da je njegov neovisni status sigurno jači od utjecaja stranaka. - Ljudi su razočarani, a posljedica može biti apstinencija birača jer se ljudima politika zgadila - kaže Vrkić.
U veće gradove u kojima neovisni kandidati imaju velike šanse osvojiti vlast ubraja se i Varaždin. Bivši gradonačelnik Ivan Čehok već se dulje smatra favoritom, no kako je kandidaturu istaknuo među zadnjima, nije bio obuhvaćen istraživanjima koja su se provodila koncem ožujka. Prema istraživanjima koja su objavljivali mediji, iza Čehoka se pozicionirao kandidat SDP-a i HNS-a Alen Kišić, a nakon njih Damir Habijan (HDZ).
U Splitu je favorit HDZ-ovac Andro Krstulović Opara koji je potkraj ožujka imao podršku 24,8 posto birača. Slijedio je bivši gradonačelnik Željko Kerum s 23,3 posto, a potom kandidatkinja stranke Pametno Marijana Puljak sa 19,3 posto. Mostovac Robert Pauletić imao je 9,9 posto podrške i odustao. Kako će se kriza Vlade i sukob Mosta i HDZ-a reflektirati na Split i hoće li iz toga profitirati Kerum ili Puljak za sada je neizvjesno.