Nevrijeme poharalo Europu, najmanje 13 mrtvih, stiglo i upozorenje za Hrvatsku: ‘Moguća su i tornada‘

Državni hidrometeorološki zavod objavio je u četvrtak da snažno nevrijeme koje je pogodilo Korziku i dio Italije stiže i do Hrvatske te je navedeno da je tijekom dana moguće jače nevrijeme, kako stoji u objavi DHMZ-a.

- Sustav je već kod Istre, oblaci i poneka kišna kap, no glavnina tek stiže. Budite na oprezu, a ako ste na plovilima sklonite se čim prije, upozorio je u četvrtak DHMZ, kako prenosi HRT.

Meteoalarm je za danas za područje cijele Hrvatske izdao žuto upozorenje zbog mogućih izraženih nevremena. Za područje Istre i Kvarnera na snazi je narančasto upozorenje.

Estofex, europski sustav za upozorenje na oluje, izdao je upozorenje prvog i drugog stupnja za Hrvatsku zbog mogućih jakih i štetnih udara vjetra i velike tuče.

Estofexovo upozorenje drugog stupnja zahvaća sjeverni Jadran i Istru, dok upozorenje prvog stupnja zahvaća središnji Jadran i dio središnje Hrvatske. Najavljuju da su, posebno na obali, mogući tuča, jaki udari vjetra, obilne padaline i tornada.

Nakon kraćeg i od prošlih manje izraženog toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje u petak slijedi popuštanje vrućine u zapadnijim hrvatskim područjima. Uz promjenjivu naoblaku bit će povremene mjestimične kiše i grmljavine, lokalno i u obliku izraženijih pljuskova pa i nevremena, najkasnije na istoku i jugu Hrvatske, gdje je i najveća vjerojatnost još jednog suhog dana.

Od subote do ponedjeljka nestabilno i posvuda bit će sve manje toplo, u unutrašnjosti uz povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na sunčanijem Jadranu ponegdje i jaku buru i sjeverozapadnjak.

Prema sredini sljedećega tjedna bit će ponovno postupno toplije, iako i dalje ne sasvim suho, većinom uz buru, na kopnu sjeveroistočnjak, sažeta je tjedna prognoza koju je za HRT-ovu emisiju "Vrijeme" pripremio Krunoslav Mikec iz DHMZ-a.

Ljudske žrtve u Europi

Najmanje trinaestero ljudi poginulo je u četvrtak u snažnim olujama u Europi, a jedino je pozitivno to što su pomogle u gašenju velikih šumskih požara.

Dvoje djece u dobi od četiri i osam godina poginulo je u južnoj Austriji u padu stabala kod jezera u Koruškoj. Desetak ljudi je pritom ozlijeđeno, neki ozbiljno. Troje ljudi poginulo je u padu stabla sjevernije u Donjoj Austriji.

U Štajerskoj, Koruškoj i Istočnom Tirolu vlakovi su morali stati zbog nestanka struje uslijed oluja, a srušena stabla blokirala su i neke ceste, objavile su vlasti.

Na Korzici je poginulo šestero ljudi, rekli su francuski dužnosnici.

U kampu u Sagonu na zapadnoj obali otoka na 13-godišnju djevojčicu palo je stablo

Na jugu otoka poginula je 72-godišnja žena na čiji je automobil pao krov kućice na plaži. Poginuli su i jedna žena u kajaku, ribar i još dvoje ljudi.

Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin, koji je u posjetu Korzici, rekao je da je vjetar na otoku puhao brzinom do 200 kilometara na sat.

U oluji je ozlijeđeno 12 ljudi, od kojih jedna osoba teško. Zbog oluje bez struje je ostalo 45.000 kućanstava.

Snažne oluje pogodile su i druge dijelove Francuske, potopivši ulice Marseillea i obližnjeg Cassisa.

U Toskani je u olujama poginulo dvoje ljudi. Stabla su pala na muškarca i ženu. Vatrogasci su imali 150 intervencija u Liguriji i Toskani. Teško pogođena olujama je i središnja regija Emilia-Romagna.

Nevrijeme u Ljubljani

Europa je cijelo ljeto pogođena ekstremnim vremenskim prilikama, što je po mišljenju stručnjaka posljedica klimatskih promjena.

Šumski požari gore na jugu Italije, na Siciliji i na otoku Pantelleriji, a sjever zemlje su nakon dugotrajne suše pogodile oluje.

Španjolska, kao i Francuska, poharana je šumskim požarima, ali je kiša barem omogućila da se požar u Valenciji stavi pod kontrolu.

Gotovo 2000 ljudi bilo je evakuirano, no sada se mogu vratiti, izvijestili su španjolski mediji.

Europska unija doživjela je najgore šumske požare u ovo doba godine otkako je 2006. počelo zajedničko praćenje, po Europskoj komisiji.

Nevrijeme je jučer poslijepodne pogdilo i područje Ljubljane. Vjetar je premašivao brzinu od 100 kilometara na sat.

Zbog iščupanih stabala više ljudi je ozlijeđeno. Oštećeni su i krovovi zgrada. Udari vjetra srušili su dio skele na jednom gradilištu.

Ipak, nije bilo pješaka, pa nitko nije ozlijeđen.