Novinar Filip Pavić i edukatorica i life/business coach Martina Detelić razgovaraju o holotropskom disanju, trendu o kojem se u Zagrebu sve više priča.
Riječ je o prirodnoj tehnici disanja kojom je moguće postići izmijenjeno stanje svijesti. Je li to teorija na rubu znanosti, je li opasno, kako izgleda iskustvo jedne seanse holotropskog disanja i kako mi danas preživljavamo u poplavi modernih, internetskih selfhelp trendova - poslušajte u novoj epizodi podcasta Jutarnjeg lista ‘Na aparatima‘.
„To je prirodna moćna metoda osobnog istraživanja, pomaže u osobnim transformacijama i radu s traumama. Važno je disanje, okruženje u kojem se odvija i glazba. Zato je ta metoda tako učinkovita”, priča Martina Detelić, sociologinja, mentorica, bivša novinarka koja sada u Zagrebu vodi radionicu holotropskog disanja.
Inače, metodu je osmislio osnivač transpersonalne psihologije Stanislav Grof, ustvari jedan od vodećih istraživača psihodelika prije njihove zabrane. Ukratko, jedna sesija holotropskog disanja traje tri sata u grupi od osam osoba koje istovremeno dišu. Osobe koje dišu imaju zatvorene oči, i uz sebe osobu koja ih pazi, usto koristi različite ritmove disanja kako bi popustili naše obrambene mehanizme u svjesnom stanju.
Kada govorimo o znanosti u pozadini, Detelić objašanjava da je efekt holotropskog disanja najsličniji disanja u planinama, na velikim nadmorskim visinama tzv. respiracijska alkaloza, a to onda ima efekt na naš mozak i tijelo.
„To je metoda koju neki psihoterapeuti i psihijatri koriste u svojim praksama. Neki od njih sami žele raditi na sebi, ali i kao nešto što mogu preporučiti svojim pacijentima i klijentima”, govori.
Što o holotropskom disanju kažu psihijatri, je li to halucincija, zašto smo stigmatizirali drugo stanje svijesti i kako je izgledao životni put Martine Detelić prema otkrivanju holotropskog disanja - pogledajte na YouTube kanalu Jutarnjeg lista.
