'NEMA POPUŠTANJA MJERA' Beroš odgovarao na pitanja o koroni: Kako postupati s hranom iz dostave, vidi li se na nekoj važnijoj političkoj funkciji...

U Hrvatskoj je novooboljelih 96 ljudi, ukupno je to 963, rekao je jučer ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera u srijedu.

Ministar Beroš gostovao je jutros u emisiji N1 televizije Novi dan i odgovarao na pitanja novinara i gledatelja o epidemiji koronavirusa.

- Ne sviđa mi se razgovor o popuštanju mjera. Nije u redu to sada najavljivati. Moramo biti usmjereni na naše ponašanje - rekao je na početku Beroš.

Zabrinjava li rast broja zaraženih od koronavirusa?

- Iz dana u dan evaluiramo situaciju. Brojke su nekad bolje, nekad lošije ali bitno je da se mjera držimo. Ako smo svi odgovorni prema sebi i drugima, mislim da će brojke iz dana u dan biti sve bolje.

Je li epidemiološka slika u Hrvatskoj linearna ili eksponencijalna?

- Epidemiološka situacija je zadovoljavajuća. Naravno da bi mogla biti i bolja. Vidjeli ste koliko je novooboljelih donio jedan let iz Istanbula. Krivulja je i dalje linearna, to nam daje optimizam i snagu da izdržimo. Opuštanja ne smije biti.

Spominjalo se popuštanje mjera za Uskrs, kao i lipanj. Potreban je određeni broj dana pada novooboljelih za ublažavanje mjera...

- Treba puhati na hladno i biti oprezan. Meni se ne sviđa to o popuštanju mjera. Moramo prvo realizirati pad brojanovooboljelih od 5, 7 ili više dana. Sada to najavljivati nije u redu, moramo strogo biti fokusirani na naše ponašanje, samozaštitu, higijenu i druge mjere koje je donio Stožer.

Premijer je rekao da se za ožujak našlo rješenje u gospodarskom smislu, ali je ostavio prostora što će biti... Dolazi li u obzir da se jedna mjera barem ukine?

- Ovu epidemiju ne treba gledati samo u zdravstvenom kontekstu nego i u ekonomskom. Mi smo konzistentni u našem stavu da su mjere jako dobro balansirane i korak po korak smo pooštravali da bi omogućili normalne životne tokove, privredne aktivnosti... Nikad nismo trčali i postupali rigoroznije. Sve je bilo balansirano i tako ćemo i nastaviti.

Neki ustavni suci su kritizirali represivne mjere poput praćenja ljudi preko mobitela.

- Ti ustavni suci su bili u manjini u odnosu na druge ustavne suce.

Kada bi se išlo u popuštanje mjera, što bi to značilo?

- Jedno je boravak vani i komoditet, a drugo su ekonomske aktivnosti. Sada promišljamo način kako bi tržnice mogle funkcionirati na epidemiološki način. Sve što Stožer i HZJZ rade u vidu uputa je na tom tragu, da se omogući održavanje istih ali pod uvjetima koji zadovoljavaju epidemiološke kriterije. Pratit ćemo situaciju i odgovorno tvrdim da ćemo uvijek temeljiti naše odluke na realnom stanju i stavovima struke.

>

Što poručujete Hrvatima koji se vraćaju u RH za vrijeme Uskrsa?

- Apsolutno bih preporučio da se suzdrže. Putovanja u ovom trenutku nisu opcija, pametnije je svima biti tamo gdje se nalaze. Postoji i određeni režim na ulazu, svatko tko ulazi u RH mora biti ili u karanteni ili u samoizolaciji. Putovanja bih preporučio samo u krajnjim i iznimnim potrebama.

Epidemija gripe je i dalje aktualna. Ljudi i dalje umiru iako postoji cjepivo...

- Sve što znamo o gripi ne možemo reći u 3 rečenice, ali činjenica je da je prisutna desetljećima i određeni dio pučanstva ima imunitet, iako ne kompletno jer se virus mijenja, ali postoji cjepivo. Ako usporedimo tu bolest s novim virusom koji se tek pojavio, gdje nemamo imunitet ni cjepivo, to je razlog naših mjera, ta nepoznanica. I smrtnost koja se pojavljuje je značajna. Bio je potreban oprez i sve mjere su utemeljene, a najbolji primjer su Italija, SAD, velik broj umrlih, nemogućnost pružanja adekvatne zdravstvene zaštite.

Od 911 tisuća zaraženih, 211 ih je u SAD-u. Nije bolje ni u Francuskoj, Španjolskoj... Umiru li svi ti ljudi samo zbog komplikacija uzrokovanih koronavirusom, tj. umiru li s koronavirusom ili zbog njega?

- Umiru oni koji su stariji, kronični bolesnici, imunodeficijentni, oni umiru s koronavirusom jer on dovede do sloma svih životnih funkcija. Tako je i kod gripe.

Na društvenim mrežama su brojni komentari, osvrti, mišljenja... Ljudi kreiraju javno mnijenje. Brinu li vas takve stvari, relativiziranje učinka koronavirusa? Smeta li vas to?

- Ne smeta me to, mislim da je u redu da svatko ima svoje mišljenje ali apeliram na to da to mišljenje na nečem mora biti utemeljeno. Meni kao liječniku i ministru zdravstva ne pada na pamet stručne komentare davati, ne znam kako neki koji nemaju stručna znanja mogu donositi nekakve zaključke. Dobro je da svatko ima mišljenje ali trebalo bi ga temeljiti na stručnim i znanstvenim činjenicama.

Hoće li više ljudi stradati od ekonomskog kraha nego od koronavirusa?

- U fizičkom smislu će ih više stradati od koronavirusa.

Kakvo je psihičko stanje nacije?

- Puno na tome radimo, a jedan od elemenata je svakodnevno izvješćivanje. Ako znamo istinu, lakše se borimo s problemom. Rano su se uključili psiholozi, psihijatri, postoje linije potpore... Samoizolacija i ugroza ostavljaju trag, sve je to razumljivo. Moramo razgovarati, pripremiti se... Kad vidimo rezultate, svima će nam biti lakše, a rezultata imamo.Dobro se držimo, nema eksponencijalnog rasta i to će pozitivno utjecati na psihičko stanje nacije.

Kada bi pandemija mogla završiti na globalnoj razini?

- Brojne su teze, ali ne bih se upuštao u elaboraciju toga jer ona nije utemeljena. Još se nadamo da će ovo biti sezonskog karaktera, ali to je novi virus i nije moguće sagledati načine ponašanja. Moramo se pripremiti na sve moguće scenarije.

Kako funkcionira Vladin znanstveni savjet?

- Razgovara se o pronalasku lijeka i cjepiva. Naše mjere moraju biti stručno i znanstveno utemeljene. U Ministarstvu zdravstva formiran je manji stručni tim koji prati sve nove informacije, kojih je iz dana u dan sve više. Nakon što su u Kini pobijedili epidemiju, imaju vremena baviti se znanstvenom evaluacijom. To su značajni podaci...

Kome više vjerujete da će pronaći cjepivo? Oslanjate li se više na Kinu ili npr. na SAD?

- Doista mi je teško to komentirati.

Pati li cijeli zdravstveni sustav zbog fokusa na koronavirus?

- Možda je riječ pati prejaka. Mi funkcioniramo u drugačijem modu i s pojačanim mjerama sigurnosti. Svjedočite tome da je Ministarstvo izdalo naputke za čitav zdravstveni sustav. Nema više hladnih aktivnosti, pruža se skrb onkološkim i kroničnim bolesnicima. Probali smo odvojiti one koji će se baviti korona pozitivnim bolesnicima i onima koji pružaju skrb ostalom dijelu populacije. Posebnu pažnju se mora posvetiti brizi za onkološke i kronične bolesnike, uz manje poteškoće to ide u redu. Dodatni problem je bio i potres, došlo je do premještanja... Ali polako se sve klinike i zavodi vraćaju u normalni modus funkcioniranja, ali jasno je da se svi pregledi moraju drugačije provoditi, nema više čekanja u čekaonicama i puno ljudi...

Planiraju li se možda uvesti neka nova testiranja?

- Testirat će se najveći dio zdravstvenih radnika jer je to dobar informator o stanju zdravstvenih djelatnika i onemogućava daljnju transmisiju bolesti. Vrlo brzo smo implementirali takav test i proširili ga i u druge gradove. Osim tih dugih testiranja, važno je da se pojavi i brzo testiranje i tu smo jako oprezni iz sigurnosnih razloga. Iz WHO nam moraju potvrditi koji su od takvih testova relevantni. Bilo bi loše da neki test daje lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. Testiranje je parametar koji je važan, ali samoizolacija i mjere su daleko važnije. To nema alternativu. Netko danas može biti negativan, a već sutra pozitivan.

Počela su i drive in testiranja u Zagrebu. Izgleda li to vama sve skupa higijenski, bris se uzima vani, na otvorenom...?

- Sigurno je stručnije i bolje uzimati bris u kontroliranim uvjetima, ali ovo je izvanredno stanje i epidemija je tu. Hvala Gradu Zagrebu na poduzetim mjerama. Nije optimalno, ali bolje je tako nego da nema testiranja, i to puno bolje.

Pitanja čitatelja i gledatelja

Koliko vremena od izloženosti virusu osoba postaje zarazna?

- U ovom slučaju je vrijeme inkubacije najčešće 5-7 dana. Bolesnici postaju zarazni kada razviju simptome, možda jedan dan prije toga. To su te okolnosti.

Koliko je posto populacije zaraženo uključujući one sa simptomima i one bez simptoma?

- Trebalo bi napraviti ispitivanje prokuženosti virusom u općoj populaciji, to još nije provedeno pa to još nije moguće decidirano reći. Kada ti testovi budu dostupni, i to ćemo napraviti. Pitanje svih pitanja je hoće li se virus zadržati u populaciji ili će kao SARS, MERS i neki drugi, nestati.

Koje su vaše preporuke za osobe slabog imuniteta?

- Krajnji oprez, krajnja pažnja, po mogućnosti ne izlaziti iz stana, a ako se izlazi, pod velikim mjerama opreza. Higijena, fizički razmak, daleko više paziti i ne biti nepromišljen pa hodati vani, družiti se i razgovarati. To vrijedi za sve, a posebno za osobe s kompromitiranim imunitetom.

Povezanost lijekova protiv hipertenzije i obolijevanja od koronavirusa?

- Hipertenzija je patološko stanje koje može utjecati da je klinička slika teža. Uzimanje antihipertenziva po Europskoj agenciji za lijekove nije kontraindicirano. Neka bolesnici i dalje uzimaju svoje lijekove, nije znanstveno dokazano da bi to moglo utjecati na liječenje od koronavirusa.

Je li izliječen netko tko je bio na respiratoru?

- Mislim da je do sada jedna osoba skinuta s respiratora. U slučaju patološkog procesa na plućima, u određenom trenutku na osnovu određenih parametara, liječnici procijene da je nekom potrebna pomoć pa ga uspavaju i stave na respirator. To traje neko vrijeme, dok se te patološke promjene na plućima ne umanje. Prosječno vrijeme trajanja bolesnika na respiratoru je oko 10 dana, ali postoje i oni koji su bili 2-3 tjedna pa su se nakon toga oporavili. Vjerujem da će to biti slično kliničkoj slici prošlogodišnjih bolesnika od gripe.

Kakva je procedura za dostavljače hrane?

- Osnovna preporuka je održavanje higijene. Može se hrana dati iz ruke u ruku, uz uvjet da je netko oprao ruke i da opere ruke onaj tko ju je uzeo nakon što ju je primio. Hrana mora biti zapakirana. Poželjno je da osobe nose i maske da se spriječi mogućnost kapljične zaraze. Virus se širi tako. Treba održavati i razmak. Ako čestice dolaze na naše ruke ili predmete, virus ne ulazi kroz kožu, pa moramo prati ruke jer on može ući kroz usta, nos...

Ljudi ostavljaju cipele ispred ulaznih vrata. Pomaže li i to?

- I inače nije dobro ulaziti u cipelama u stan. Ne vjerujem da će netko nekome ukrasti cipele...

Zašto su zatvorene tržnice? Nije li vjerojatije da će netko pokupiti virus u zatvorenom nego na otvorenom?

- Tražimo optimalan način za funkcioniranje tržnica. To mora biti po epidemiološkim kriterijima. Ne vidim prepreku da se to napravi kao u dućanima. Treba se paziti na razmak, kada netko izađe, drugi može ući. To je pravi način. Na taj način se mnoge aktivnosti mogu obavljati. Puno toga ćemo sada sagledavati i nadam se da će to pomaknuti i gospodarstvo i zdravstveni aspekt na bolje.

Što je s otvaranjem bolovanja? Liječnici se ne usude otvoriti bolovanje čak i onkološkim bolesnicima, postoji li uputa liječnicima da se bolovanja ne otvaraju?

- Jasno ću vam reći. Apsolutno uputa o smanjivanju otvaranja bolovanja nije išla. Ona se odnosila na one onkološke bolesnike koji su preventivno tražili bolovanje. Uputa je jedna, a to je da će obiteljski liječnici u skladu sa svojim znanjem i konzultacijom s onkologom donijeti odluku o potrebi bolovanja. Ona će ponekad biti potrebna i bolovanje će se otvoriti, ali preventivno otvaranje bolovanja nije nešto što omogućuje dobre rezultate.

Treba li pod prati vrućom vodom ili kupovnim sredstvima?

- Apsolutno sredstvima uz upute s pakiranja.

Je li sigurno biti na biciklu?

- Sigurno je ako ne padnete s njega. To je samoizolacija u pokretu, osnovno je da ste sami i da nema nikoga dva metra od vas i to je super. Samo nikako u grupama.

Kućni ljubimci? Nema restrikcija oko šetanja pasa. Kakva higijena treba biti kod kućnih ljubimaca, što s psećim šapicama?

- Trebalo bi ih oprati nakon šetnje. Inače nema naznaka da bi kućni ljubimci prenosili ovaj virus. Potrebno je šetati ih, ali i tada budite sami, nemojte se družiti kao prije. Prije ulaska u kuću očistite šape kućnih ljubimaca.

Koliko znače donacije i kome se donatori mogu obratiti?

- Donacije su dobre i u financijskom smislu, ali zato što pokazuju solidarnost društva koja se javlja. To je pozitivna pojava. Vlada je formirala donatorski program. Na koronavirus.hr ima opcija 'donacije' i može se odabrati donirati financijska sredstva, hranu i potrepštine, opremu... Moguće je donirati i sredstva određenim ustanovama i sve je to dobro došlo.

United media grupa donirala je respiratore, maske i opremu za regiju u vrijednosti od 3 milijuna dolara. Kako takve donacije rasporediti?

- To dosta znači jer su naša sredstva ograničena pa sve dobro dođe, a raspoređuje se prema potrebama u Stožeru civilne zaštite. Sve što dođe se raspodjeljuje prema potrebama. Zdravstveni sustav je najizloženiji, ali i MUP, carina, granična policija, sanitarni inspektori također trebaju zaštitnu opremu.

U malo vremena postali ste cijenjeni u javnosti. Nacija vas gleda kao velikog stručnjaka. Rijetko tko se referira na politički segment, da ste i član HDZ-a i političar. Glasne su spekulacije u javnosti. Vidite li se vi na mjestu npr. gradonačelnika Zagreba ili na nekoj drugoj većoj političkoj funkciji?

- Ne. Ja želim biti funkcionalni političar. Ja sam član HDZ-a i provodim politiku Vlade za koju mislim da je sveobuhvatna i da pozicionira Hrvatsku. Čast mi je služiti svom narodu, a u ovom trenutku ne razmišljam o političkim ambicijama. Cilj mi je uz svoj tim, jer ne mogu sam, boriti se s ovom epidemijom, a vjerujem da smo na dobrom putu, zaključio je Beroš i na kraju razgovora pokazao dva bedža koje je dobio od zaposlenika Ministarstva. Na jednom piše 'samodisciplina' kao podsjetnik na održavanje socijalne distance, higijene i drugih mjera koje su propisane u borbi s koronavirusom, a na drugom, više kao šala, piše 'nema labavo'.