Neki krajevi Hrvatske mogli bi imati bijeli Božić: Mnogi mu se vesele, a poznati meteorolog otkriva koliko je to uopće česta pojava

Hoćemo li imati bijeli Božić? Pitanje je to koje zanima mnoge. Iako snijeg zna stvarati brojne probleme, posebice u prometu, ugođaj božićnih blagdana nekako nije potpun bez bijelog snježnog pokrivača.

Stoga smo nazvali Državni hidrometeorološki zavod i prognostičara koji nam se javio na telefon pitali kolike su šanse da nam na Badnjak i Božić padne snijeg. Ispada da su za neke krajeve Hrvatske one velike.

- Postoje naznake da će u Zagrebu biti oborina na granici kiše i snijega, to će biti više dekorativno i prolazno, ali ne bi se trebao zadržavati na tlu i stvorit snježni pokrivač. Ista je situacija i sjevernije od Zagreba.

U Slavoniji bi već moglo biti snijega za Božić, tamo su šanse za sada velike. Snijeg bi se tamo mogao zadržati u obliku snježnog pokrivača. U južnijim krajevima neće biti snježnih oborina, rekao nam je prognostičar DHMZ-a.

Pitali smo ga i je li snijeg za Božić inače uobičajena pojava, na što nam je odgovorio da nije. - Inače je snijeg za Božić rijetka pojava, možda je je u povijesti bio malo češći, ali u zadnjih par godina je rijetkost, objašnjava.

Koliko je bijeli Božić zapravo čest ili rijedak, kakav utjecaj ima popularni ‘polarni vorteks‘ i kakvo nas točno vrijeme očekuje za blagdane? Odgovore na ta pitanja potražili smo kod meteorologa Izidora Pelajića iz DHMZ-a koji nam je dao i detaljniju sniježnu prognozu.

U Zagrebu samo 28 bijelih Božića u 129 godina

Bijeli se Božić, objašnjava Pelajić, događa uglavnom u gorju, dok u nizinama nije čest. Dapače, sve je rjeđi, a zabilježen je, iako rijetko, i na obali.

- Što je uopće ‘bijeli Božić‘ pitali su se mnogi moji kolege – i prognostičari i klimatolozi. Svi imamo neku subjektivnu ideju o minimalno potrebnoj bjelini. Nekima je dovoljno i nekoliko pahulja u zraku, drugi će tražiti bar dio tla pokrivenog snijegom, nekima će mraz i inje ujutro biti sasvim dovoljno, a neki će reći i za 1 centimetar snježnog pokrivača: ‘Jedan k’o nijedan‘.

Na Griču, u Zagrebu, gdje se snijeg opaža od 1894. samo je 28 puta promatrače ujutro na Božić dočekao kakav-takav snijeg na tlu. Nikad nakon 2007. Ako dopustimo da je i pojava pokoje pahulje u zraku dovoljna za ‘bijeli Božić‘, onda je takvih bilo 4 više, 31, od 129, (i opet ne nakon 2007. na Griču i u Maksimiru).

U svakom slučaju malo manje od 25%, ali u posljednjih 16 godina nikad! DHMZ je prije nekoliko godina pripremio analizu snježnog pokrivača debljeg od 1 centimetar na 11 glavnih meteoroloških postaja sa 60-godišnjim nizom, u razdoblju od 1961. do 2020. Očekivano najviše ‘bijelih Božića‘ bilo je na Zavižanu (56, više od 90%), pa na Pargu iznad Čabra, te u Gospiću i Ogulinu, gdje se skoro svake druge godine može nadati božićnom snježnom pokrivaču (50%). Za postaje u nizinama: Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaždin i Osijek učestalost je bila između 17% i 32% ili jednostavnije oko već spomenutih 25%, rekao je Pelajić

"Normalno je postalo shvaćeno kao hladno"

A prema procjeni meteorologa, ove su godine šanse za bijeli Božić dobre.

- U dijelu kopnene Hrvatske moguć je bijeli ugođaj za Božić, u većini gorja siguran. Ove godine božićno vrijeme bit će jedno od hladnijih u zadnjih 10-ak godina. Uzmemo li u obzir cijeli mjesec prosinac on će ove 2024. u većini Hrvatske vjerojatno biti s prosječnom temperaturom ili malo višom.

Prava zanimljivost leži u činjenici da je na primjer u Zagrebu od 2014. godine prosinac samo jednom bio oko temperaturnog prosjeka, s klimatološkom ocjenom mjeseca ‘normalno‘ i da je ostalih 9 godina mjesečna temperatura bila više od prosjeka s ocjenom mjeseca kao ‘toplog‘ ili čak pola dekade kao ‘vrlo toplog‘. Tako je mnogima nakon 10 godina ‘čudno‘ postalo ‘normalno‘ pa će sad gotovo ‘normalno‘ biti shvaćeno kao ‘hladno‘, objašnjava Pelajić.

Snježni pokrivač prije Badnjaka

Promjena vremena, nastavlja meteorolog, započela je s južinom u četvrtak 18. prosinca i oborinom u noći na petak. Do Božića ćemo imati nekoliko oborinskih epizoda od kojih će prve dvije biti najobilnije.

- Njima je uzrok premještanje 2 ciklone Jadranom, jedne u petak, druge u ponedjeljak (23.12.). Kiša će ponegdje na Jadranu i u krajevima uz njega biti obilna, puhat će olujna bura, u Gorskom kotaru i Lici nastat će novi snježni pokrivač koji je moguć i ponegdje u nizinama, osobito na istoku s drugom ciklonom, koja će vjerojatno proći bliže obali Dalmacije u ponedjeljak.

Nakon toga hladni će se zrak zadržavati po visini, jutra će na kopnu biti uglavnom hladnija od 0 °C, dnevna temperatura ne bi trebala rasti iznad 5 °C. Dani su oko zimskog solsticija ionako kratki, a sunce će se u većini unutrašnjosti Hrvatske do tla teško probijati i zbog oblaka, prognozira Pelajić.

- U takvim će se uvjetima snježni pokrivač, gdje nastane, zadržavati do Božića i to će najviše doprinositi “bijelom” ugođaju. Povremene oborine moguće su i nakon ponedjeljka, ali one će uglavnom biti bitno slabije nego do ponedjeljka. I to, prema današnjim izračunima, u nizinama će biti na granici kiše i snijega, što je dovoljno razloga da se ljubitelji bajkovitih i filmskih bijelih Božića opravdano nadaju i povremenim pahuljama u zraku, naravno u unutrašnjosti, dok je za Jadran vjerojatnost snijega zanemariva. Ali postoji, nije 0!, objašnjava meteorolog.

Snijeg najčešći u prvim mjesecima godine

Pelajić kaže da je prognoza oborine obično dovoljno točna za idućih 3 do 7 dana, no da se snijeg očekuje i u nastavku zime.

- Izračuni mogu pružiti osnovne ideje o dnevnim oborinama i tijekom iduća dva tjedna, no kvaliteta tih prognoza bitno opada. Vrsta prognoze koja se radi za dane nakon dva tjedna posve je drugačija i više nam govori o generalnoj tendenciji pojave više ili manje ‘vlažnog‘ tjedna ili mjeseca u odnosu na prosječne oborinske prilike tih tjedana ili mjeseci. Dakle, prognoza snijega kao vrste oborine ima smisla najviše za idućih 10-ak dana, kaže meteorolog.

Meteorologa smo pitali i u kojem su dijelu godine snježne padaline najčešće.

- Tijekom zimskih mjeseci oborina je nešto češća u prosincu, glavninom je tada kiša. Snijeg se češće pojavljuje u prvim mjesecima u godini. Pritom se u posljednje vrijeme čini da na kratke, ali zamjetne snježne epizode trebamo računati u veljači pa i ožujku, kaže.

Što je s polarnim vrtlogom?

Za kraj smo ga zamolili da nam objasni što je polarni vrtlog, ili vorteks kako ga često nazivaju u medijima, koji se svake godine već tradicionalno počinje spominjati u jesen, te kakav utjecaj ima na pojavu snijega i općenito zimske hladnoće.

- Tradicionalno?! Tradicionalno se sada rade kolači, stavljaju ukrasi, za Badnjak jede bakalar, za Božić purica s mlincima i te su mi tradicije puno draže. Ne bi se trebalo previše zamarati s polarnim vrtlogom. To je samo jedan od mnogih termina koji ljudi u struci koriste u međusobnoj komunikaciji - da prikrate podugačke opisne rečenice.

Uostalom, mi se nalazimo na oko 45 stupnjeva sjeverne geografske širine, utjecaj polarnog vrloga uglavnom je sjevernije od 50 stupnjeva, i to ponajviše vrlo visoko u atmosferi s nimalo ili malo utjecaja na vrijeme pri tlu, osim u nekim iznimnim slučajevima.

Oni su zanimljivi prvenstveno s akademskog stajališta, dok u praktičnom smislu moderni modeli atmosfere koje operativno koristimo za prognozu vremena toliko uspješno predviđaju sve efekte ponašanja ‘polarnog vrtloga‘ da se baš oni i koriste kao alat praćenja vrloga. Ili jednostavnije, kad slušate, čitate i gledate vremensku prognozu za danas, sutra i iduće dane - sve što bi vam polarni vrtlozi mogli napraviti - već je unutra, sadržano u vremenskoj prognozi, zaključuje Pelajić.