Nedostatak radnika na hrvatskim brodovima: ‘Ni pomorci izvan EU neće raditi za 10-15 tisuća kuna‘

Radna snaga u takozvanim nižim pomoračkim zanimanjima hrvatske flote u međunarodnoj plovidbi stara je i ne obnavlja se - to su uglavnom ljudi u dobi pred mirovinom, kada su mnogi od njih bolesni i ne bi trebali više ploviti i raditi teške poslove, od 55 godina na više, s time da ih glavnina ima više od 60.

Mladi hrvatski pomorci, nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, žele nastaviti školovanje i zanimaju ih samo časnička zanimanja, pa je nedostatak radne snage ono što pogađa sve hrvatske brodare čiji brodovi plove pod hrvatskom zastavom u međunarodnoj plovidbi. U smjeru rješavanja tog problema, lani u veljači potpisan je kolektivni ugovor kojim je pomorcima iz trećih zemalja, nečlanica EU, omogućeno da plove na brodovima pod hrvatskom zastavom, a Ministarstvo mora, pomorstva i veza počelo je priznavati pomorske svjedodžbe drugih zemalja.

Birokratski problemi

Novi je nacionalni kolektivni ugovor za pomorce državljane trećih zemalja na brodovima u međunarodnoj plovidbi hrvatske državne pripadnosti, koji vrijedi do 31. prosinca 2022. godine, potpisan ove godine, 13. siječnja. No, prema riječima Sandra Vidasa, ravnatelja Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, za sada se na brodove koji plove pod hrvatskom zastavom nije ukrcao nitko od stranaca.

- Na rješavanju ove problematike radimo već četiri godine i još uvijek se radi na otklanjanju svih birokratskih prepreka za zapošljavanje stranih pomoraca. Ovdje govorimo o isključivo pomoračkim zanimanjima, za kojima na hrvatskom tržištu rada nema ponude, iako je potražnja velika. Nastupali smo prema srednjim školama, ali mladi se žele školovati za časnička zanimanja. Poslovi kao što su, recimo, mazač stroja na brodu su vrlo teški, a iako su minimalne plaće zagarantirane kolektivnim ugovorom, oni koji odluče ostati u tome odlaze na jahte - priča nam Vidas.

Stotinjak radnika

Ističe da su novim kolektivnim ugovorom jednake plaće zagarantirane i stranim pomorcima koji će ploviti na brodovima pod hrvatskom zastavom, a na pitanje o kojoj se visini primanja radi, odgovara da to ovisi o vrsti broda, posla i ugovora, no da se one mogu kretati između 10 i 15 tisuća kuna. Na pitanje o kolikom broju pomoraca koji su potrebni hrvatskim brodarima se radi, ravnatelj odgovara da je to otprilike stotinjak.

- Bilo je raznih iskustava s Filipincima, no na kraju se pokazalo da nam, i mentalitetom i po prehrani i svemu ostalome, najviše odgovaraju Ukrajinci - priča nam Vidas, koji ne smatra da će nedostatak radne snage ugroziti hrvatske brodare, jer je plan EU prelazak na elektromotore do 2030., tako da će potreba za nižim zanimanjima postati bitno manja.