‘Ne može Mamula biti granica Hrvatske i Crne Gore, pa pogledajte što se dogodilo Ukrajini sa Zmijskim otokom‘

Crnogorski stručnjak za međunarodne odnose i pomorsku politiku Samir Hadžić, govoreći o otvorenom pitanju morske granice između Hrvatske i Crne Gore, poziva da bi releventna polazna točka razgraničenja trebao biti otok Mamula na ulazu u Boku Kotorsku.

U tom slučaju linija razgraničenja ne bi išla strogo po sredini između kopna Crne Gore i Hrvatske, što bi našim susjedima omogućilo veći dio u zaljevu i plovnim pravcima, odnosno pola nautičke milje, koliko je Mamula ili Lastavica kako ga zovu s hrvatske strane, udaljena od najbliže kopnene točke u Crnoj Gori, rta Azra na poluotoku Luštica, piše Dubrovački vjesnik.

Što dobiva Hrvatska, a što Crna Gora?

S druge strane do hrvatskog kopna, odnosno ponte Oštro na Prevlaci, dijeli ga 1,1 nautička milja. Kada bi se razgraničenje temeljilo na Hadžićevu primjeru, morska granica nalazila bi se na 0,54 nautičke milje od rta Oštro, točno na samoj sredini ulaza u Bokokotorski zaljev iz otvorenog mora, koji je širok 1,56 nautičku milju.

Kada bi se pak granica određivala kao središnja točka između dviju najbližih kopnenih točaka, između rta Oštro na hrvatskoj strani i rta Azra na crnogorskoj, onda bi granica prolazila južno uz samu Mamulu i nalazila bi se otprilike 600 metara jugozapadno od same utvrde na otoku. Takvo rješenje Hrvatskoj bi išlo u prilog jer aktulani privremeni režim povukao je morsku granicu na samom rtu Oštro na svega 12 metara od kopna.

Milan Knežević: Crna Gora je rob Hrvatske, najustaškije države u zapadnoj Europi

Pomicanje granice na sredinu ulaza u Boku Kotorsku dalo bi Hrvatskoj znatno veći i sigurniji manevarski prostor na moru ispred ponte Oštro, a to bi značilo isključiva prava na izlov ribe, iskorištavanje podmorja te potencijalna istraživanja nafte i plina u tom dijelu akvatorija. Crnoj Gori bi, naravno, više odgovaralo da je otok Mamula polaznišna točka razgraničenja s njihove strane. Time bi dobili ne samo nesmetan i stabilan plovni put za sve teretne, putničke i vojne brodove koji ulaze i izlaze iz Boke, već bi samu Mamulu, koja je pretvorena u luksuzni hotel, ostavila duboko u crnogorskom teritorijalnom moru.

Tvrđava Punta Oštro

Ivana Grgic/Cropix

Tako bi Crna Gora dobila čistu situaciju bez pravnih i sigurnosnih preklapanja s hrvatske strane oko samog otoka. U tom slučaju Hrvatska gubi dio morskog teritorija južno i jugozapadno od Prevlake, a budući da bi se granica primakla na samo jedan kilometar od rta Oštro, hrvatske pomorske snage i obalna straža imale bi uži pojas za kontrolu i patroliranje ispred vlastite obale. ‘Drži li vodu‘ analiza Samira Hadžića, pitali smo dubrovačkog pravnog stručnjaka, doc. dr. sc. Miha Baću.

Pravo otoka na morske pojaseve i njegovog utjecaja na međunarodnu granicu dvije su različite pravne kategorije

On ističke kako takav pristup nije u skladu s temeljnim načelima suvremenog međunarodnog prava mora niti s praksom međunarodnih sudova. - Polazna pogreška takvog pristupa jest poistovjećivanje teritorijalnog suvereniteta nad otokom s učinkom koji taj otok ima u postupku pomorskog razgraničenja. Međunarodno pravo priznaje činjenicu da otok pripada određenoj državi, ali iz toga ne proizlazi automatski pravo da taj otok bude bazna točka koja određuje granicu između država. Pravni okvir za ovakva pitanja sadržan je u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), usvojenoj 1982. godine, koja predstavlja temeljni međunarodni ugovor kojim se uređuju morski prostori, prava država i pravila razgraničenja. Prije svega, članak 121. UNCLOS-a uređuje pravni položaj otoka. Stavak 1. određuje da je otok prirodno oblikovano područje kopna okruženo vodom koje se nalazi iznad razine mora za vrijeme plime.

Plenković Crnoj Gori postavio osam uvjeta za ulazak u EU

Stavak 2. propisuje da otoci imaju vlastito teritorijalno more, zonu epikontinentalnog pojasa i isključivi gospodarski pojas kao i druga kopnena područja. Međutim, iz članka 121. ne proizlazi da svaki otok mora imati puni učinak kod razgraničenja između država. Pravo otoka na morske pojaseve i pitanje njegovog utjecaja na međunarodnu granicu dvije su različite pravne kategorije. Kod razgraničenja teritorijalnog mora ključan je članak 15. UNCLOS-a, koji propisuje: "Ako obale dviju država leže jedna nasuprot drugoj ili se dodiruju, nijedna od tih država nema pravo, ako se nisu drugačije sporazumjele, proširiti svoje teritorijalno more preko srednje crte čija je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnih mora obiju država."

Pogled na Bokokotorski zaljev

Ivana Grgic/Cropix

Međutim, isti članak predviđa iznimku u slučajevima kada postoje povijesne ili druge posebne okolnosti. Dakle, ni kod teritorijalnog mora srednja crta nije apsolutno matematičko pravilo, nego metoda koja se prilagođava okolnostima konkretnog slučaja. Još važnije, kod razgraničenja isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa primjenjuju se članci 74. i 83. UNCLOS-a.- ističe Miho Baće.

Sporovi Ukrajine i Rumunjske, Bangladeša i Mjanmara

Nastavlja pozivajući se na članak 74. UNCLOS-a, koji propisuje da se razgraničenje isključivog gospodarskog pojasa između država sa suprotnim ili susjednim obalama mora izvršiti sporazumom na temelju međunarodnog prava kako bi se postiglo pravično rješenje.

- Članak 83. UNCLOS-a istovjetno propisuje za epikontinentalni pojas da se razgraničenje mora izvršiti sporazumom na temelju međunarodnog prava radi postizanja pravičnog rješenja. Upravo je pojam "pravičnog rješenja" iz članaka 74. i 83. UNCLOS-a temelj razvoja međunarodne sudske prakse. Međunarodni sudovi nisu prihvatili pristup prema kojem bi pojedini otok automatski određivao granicu, nego uvijek analiziraju ukupnu geografsku situaciju. To je jasno potvrđeno u presudi Međunarodnog suda pravde (ICJ) u predmetu "Maritime Delimitation in the Black Sea (Rumunjska protiv Ukrajine)" od 3. veljače 2009. godine.

U tom predmetu Ukrajina je isticala da otok Zmijski u Crnom moru, kao dio njezina teritorija, treba imati puni učinak kod određivanja morske granice. Međutim, Međunarodni sud pravde odbio je takav argument. Sud je zaključio da korištenje otoka Zmijskog kao bazne točke ne bi bilo primjereno jer bi se time izoliranom otočnom elementu dao nerazmjeran utjecaj i umjetno izmijenila konfiguracija relevantnih obala. Sud je pritom jasno razlikovao dvije stvari: ukrajinski suverenitet nad otokom nije bio sporan, ali otok nije dobio odlučujući učinak u određivanju morske granice.

Miho Baće

Božo Radić/cropix/

Isto načelo potvrđeno je u presudi Međunarodnog suda za pravo mora (ITLOS) u predmetu ‘Razgraničenje morskih prostora u Bengalskom zaljevu između Bangladeša i Mjanmara‘ od 14. ožujka 2012. godine. U tom predmetu nije bilo riječ o odlučujućem učinku pojedinog otoka, nego o primjeni načela pravičnog razgraničenja morskih prostora između država sa suprotnim i susjednim obalama. Sud je naglasio da razgraničenje mora mora voditi računa o ukupnoj geografskoj situaciji i da se granica ne može oblikovati na način koji bi jednoj državi dao nerazmjernu prednost. Time je potvrđeno opće načelo da pojedina geografska obilježja, uključujući otoke, ne smiju automatski imati odlučujući učinak ako bi takav rezultat bio nepravičan, ističe Baće.

‘To što je Mamula crnogorska nije dovoljno‘

- Primjena ovih načela na pitanje Mamule pokazuje da sama činjenica da je Mamula crnogorski otok nije dovoljna da bi ona automatski postala polazna točka razgraničenja. Pravno pitanje nije samo čiji je otok, nego kakav bi učinak njegova uporaba imala na ukupnu pravičnost granice između Hrvatske i Crne Gore. Ako bi korištenje Mamule kao ključne bazne točke dovelo do nerazmjernog pomicanja granice i promijenilo prirodni odnos između relevantnih obala, međunarodno pravo daje osnovu da se takvom otoku prizna ograničen učinak, upravo kao što je učinjeno u predmetu otoka Zmijskog.

Stoga tvrdnja da je Mamula "ključ" budućeg razgraničenja nije pravna posljedica međunarodnog prava, nego političko-pregovarački stav. Međunarodno pravo mora ne polazi od toga da jači geografski položaj pojedinog otoka određuje granicu, nego od toga da se pronađe rješenje koje je u skladu s načelima Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i koje proizvodi pravičan rezultat, pojašnjava doc. dr. sc. Miho Baće.