Ulazak ruskog drona u Rumunjsku i udar u stambenu zgradu gotovo je trenutačno izazvao žestoke reakcije većine članica NATO‑saveza, koje su osudile ovaj udar. Javili su se mnogobrojni premijeri i veleposlanici.
Glavni tajnik NATO‑a objavio je da je NATO spreman braniti svaki centimetar savezničkog teritorija, a isto je poručio i američki veleposlanik pri NATO‑u, Matthew Whitaker, dok je češki predsjednik pozvao na ‘snažan odgovor kako bi Rusija jasno shvatila da NATO neće tolerirati takve napade‘.
Dvostruki kriteriji unutar NATO‑saveza
Prije četiri godine jedan dron s istoka prošao je kroz zračni prostor dviju članica NATO‑a i pao na teritorij treće. Srećom, za nekoliko desetaka metara promašio je zgradu i nitko nije ozlijeđen.
Tada se nisu javljali iz drugih članica Saveza, a do danas službeno nije objavljeno tko je ispalio dron. Zamjenik glavnog tajnika NATO‑a, Boris Ruge, svojevremeno je kazao da je to klasificiran podatak.
Prije četiri godine i tri mjeseca na Zagreb, nedaleko od Studentskog doma, pao je dron Tupoljev Tu‑141. Do danas je jedino poznato da je ispaljen s teritorija Ukrajine, ali nikad nije rečeno tko ga je ispalio.
Dron je tada prošao kroz teritorij Rumunjske i Mađarske, čije protuzračne obrane nisu reagirale, a NATO se Hrvatskoj zbog toga nije ispričao. Tek dvije i pol godine kasnije već spomenuti Ruge je prilikom posjeta Zagrebu poručio: ‘Dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku‘.
Plenković potvrdio da se čeka odgovor Kijeva
Iako se neslužbeno moglo čuti da su dron ispalili Ukrajinci, a on je potom greškom krenuo prema Hrvatskoj, to nikad službeno nije potvrđeno. Najbliže potvrdi te teze prije nekoliko godina bio je premijer Andrej Plenković.
- Mi smo pitali Ukrajinu da nam kaže što je bilo. Koliko je meni poznato, ukrajinska država nam do sada nije rekla što se dogodilo. Postoje li nečije analize, spekulacije kako se dogodilo, to je nešto drugo. Ali čvrstu informaciju - a) bila je greška ili b) bila je namjera, ja nikad nisam vidio od onih odakle je dron krenuo, izjavio je premijer prije godinu i pol dana.
Ta izjava jasno je pokazala da hrvatska Vlada ima detaljne informacije da je dron ispaljen sa strane ukrajinske vojske, ali nije otišao do kraja i precizno kazao da je letjelicu ispalila ukrajinska vojska.
Za razliku od Rumunja, Hrvati ni nakon četiri godine ne smiju znati tko im je poslao dron, pa makar i zabunom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....