Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u utorak da se idućeg tjedna nastavljaju pregovori sa sindikatima javnih i državnih službi o Vladinu prijedlogu suspenzije rasta plaća u ovoj godini.
Vlada je zatražila od sindikata da odustanu od božićnica, regresa i jubilarnih nagrada te da prihvate suspenziju rasta osnovice, po kojoj su plaće u javnim i državnim službama u 2020. trebale rasti za još 4 posto.
Nastavak pregovora sa sindikatima idućeg tjedna
Nakon prošlotjednog prvog kruga pregovora, sindikati imaju rok od 15 dana da se očituju o tom prijedlogu.
"Dogovoreno je da nastavljamo pregovore slijedeći ponedjeljak ili utorak. Vlada tu ima vrlo jasnu poziciju - kako bi se ekonomija oporavila i kako bismo imali prostora u javnim financijama za pomoć nezaštićenijem dijelu ekonomije, svi moramo biti solidarni i odreći se određenih prava", rekao je Aladrović na konferenciji za novinare.
Ponovio je kako Vladin prijedlog ne uključuje smanjenje plaća i prava, nego suspenziju povećanja plaća do kraja ove godine.
"Vrlo razuman prijedlog, koji ima smisla i s ekonomske i s društvene i socijalne strane, s aspekta solidarnosti i javnih financija", ustvrdio je.
Prihvaćanjem prijedloga će se dugoročno oslobodi fiskalni kapacitet za daljnja povećanja, koja će se dogoditi nakon izlaska iz krize jer se Hrvatskoj, kaže, predviđa ekonomski izlazak iz krize već sljedeće godine.
S druge strane, time bi se pokazala empatija prema djelatnicima u privatnom sektoru, čija su radna mjesta u ovom trenutku nesigurnija i ugroženija nego u javnom sektoru.
Prvi krug pregovora održan je prošloga tjedna s predstavnicima sindikata javnih službi, zatim s predstavnicima sindikata znanosti i visokog obrazovanja, učitelja i zaposlenih u srednjim školama te, na kraju, s predstavnicima državnih službi.
Sindikati su tada jedinstveno odbili Vladin zahtjev poručujući da im je apsolutno neprihvatljiv.
Aladrović: Nije prirodno isplaćivati dividende i paralelno tražiti pomoć države
Aladrović je najavio je redefiniranje odnosa prema tvrtkama koje su tražile potpore za očuvanje radnih mjesta, a istovremeno su mogle ostvariti dobit i bez njih.
Aladrović je odgovarao na pitanja novinara nakon što je u ministarstvu rada potpisan ugovor o informatizaciji i digitalizaciji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Upitan je li normalno da je sedam od deset tvrtki koje su primale potpore za radnike imalo veću dobit u ožujku od iznosa koji im je država dala za potporu, Aladrović je kazao da nema taj podatak, no da mjera "definitivno ima smisao u povećanju likvidnosti poduzetnika i očuvanje zaposlenosti".
Pritom ističe da će sve dodijeljene potpore biti predmet temeljitih kontrola.
"Ako pitate je li normalno ostvarivati dobit i očekivati potporu od države, smatram da ćemo tu u vrlo kratkom razdoblju isto tako učiniti određene korake kako bi sve one koji su koristili potpore, a eventualno se pokaže da mogu ostvariti dobit, da ćemo na neki način limitirati iznose potpora i da ćemo prema takvim slučajevima postupati drugačije", izjavio je Aladrović, dodajući da nije prirodno isplaćivati dividende i paralelno tražiti pomoć države.
Upitan nije li s ograničenjima trebalo ići i ranije, Aladrović napominje da su odluke o potporama donošene na temelju kratkog i ograničenog vremena.
"No to nas ne ograničava da u kratkom ili srednjem roku definiramo i dodatne kriterije kako će se dalje potpore dodjeljivati i definiramo kriterije tako da pomažemo onim najugroženijima, a ne tvrtkama kojima ta pomoć u ovom trenutku možda nije ni potrebna", kaže Aladrović.
Donijeti ćemo rješenja i akte i sve ostale pravne formulacije u kojima ćemo redefinirati taj odnos prema onim tvrtkama koje mogu ostvariti dobit i bez državnih subvencija, najavio je Aladrović, dodajući da će se to dogoditi vrlo brzo.
Za travanj očekujemo više zahtjeva za potpore, za svibanj manje
S obzirom da će potpore za očuvanje radnih mjesta biti isplaćene još za travanj i svibanj, a na pitanje što nakon toga i ima li država novac za dalje, Aladrović je odgovorio da je trenutno zamišljeno korištenje mjere za razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja, pa će tako posljednje isplate biti u lipnju za mjesec svibanj.
"Moramo biti svjesni da sada slijedi isplata tek druge trećine potpore, pa se do 20. svibnja očekuje isplata potpora za travanj, preostaju nam još potpore za svibanj u lipnju, i definitivno ćemo u tim rokovima znati na koji način supstituirati sve ono što smo do sada učinili, te na koji način iskontrolirati adekvatno trošenje sredstava", dodaje Aladrović.
S obzirom da je travnju gospodarstvo u najvećoj mjeri bilo izloženo ograničenjima, Aladrović očekuje i nešto veći broj prijava za potpore za očuvanje radnih mjesta, njih između 570 i 600 tisuća, dok pak u svibnju očekuje nešto manji broj zahtjeva, s obzirom da je za neke dijelove gospodarstva poslovanje otvoreno u potpunosti, a za neke djelomično.
Najprije će se promatrati efekti što se s gospodarstvom događa u svibnju, kada postoji mogućnost rada, pa će se do kraja ovog mjeseca donijeti mjere usmjerene na zadržavanje poslovne i gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta, kaže Aladrović.
Upitan da konkretno odgovori ima li novca ili nema, Aladrović je kazao da će "definitivno određenu količinu sredstava za pomoć poduzetnicima i radnicima naći".
Kaže i da se porast nezaposlenosti zbog pandemije koronavirusa ne može izbjeći, no kako trenutno već neko vrijeme broj nezaposlenih stagnira, što znači da su mjere imale efekta, ocjenjuje Aladrović, a dodaje da je broj osiguranika, koji se veže za broj zaposlenih, u posljednjih 10-ak dana zabilježio i rast.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....