U domovima za starije su se znojili od vrućine, vatrogasci su izvlačili prestravljene ljude iz liftova, policajci su jedva izlazili na kraj s prometnom regulacijom jer semafori nisu radili. Bolnice su se pak uspjele snaći.
- Pacijenti su sigurni, operacije se normalno odvijaju - kažu nam u splitskom KBC-u.
Cijela Dalmacija, pa sve do Rijeke i trafostanice Brinje nešto nakon podneva je ostala bez struje.
Kvar je prema prvim informacijama nastao u Crnoj Gori, odakle se proširio na Bosnu i Hercegovinu, pa na Hrvatsku.
Situacija se normalizirala oko 15.30, a zbog relativno kratkog vremena bez struje nije bilo većih posljedica.
Nestanak struje dogodio se usred jednog od najtoplijih lipanjskih dana ikad zabilježenih, pa su se brojni građani žalili na nesnosne vrućine s obzirom na to da im nisu radili klima-uređaji.
Srećom, najvulnerabilnije skupine ljudi u bolnicama bile su zaštićene jer bolnice imaju generatore, dok to nije bio slučaj u većini domova zdravlja i domova za starije i nemoćne. Sve što im je preostalo je pokušati zadržati temperature koje su ranije spuštene klimom tako da ostave zatvorene prozore i navuku zastore.
Unatoč nestanku struje, dalmatinske bolnice radile su neometano. Potvrdili su nam to iz zadarske, šibenske, kninske i splitske bolnice.
- Uslijed nestanka struje na cijelom području Dalmacije sve zdravstvene ustanove odmah su nastavile funkcionirati na agregatima te se većina njih postupno vraća na elektroenergetsku mrežu. U kontaktu smo sa svim bolnicama od Gospića, Zadra, Šibenika, Knina, Splita, Dubrovnika, Rijeke do bolnica u Slavoniji, koje su potvrdile da je situacija stabilna, odnosno da se adekvatna skrb nesmetano pruža svim pacijentima i u novonastalim okolnostima.
Ovim putem zahvaljujem svim ravnateljima, liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, kao i tehničkoj potpori, koji su se brzo prilagodili nenadanoj situaciji i pokazali da nam je sigurnost pacijenata na prvom mjestu - izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić kaže da nije primio informaciju o nekim lošim događajima vezanim za nestanak struje.
- Promet teče, doduše malo sporije s obzirom na to da ne rade semafori. Na parkinzima se rampe dižu ručno. Nismo dobili obavijest ima li građana koji su ostali u liftovima u neboderima - kaže Burić i dodaje da je nezgodno s obzirom na to da je jedan od najtoplijih dana u lipnju.
Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, i Bojan Ivošević iz splitske civilne zaštite kazali su da nije bilo većih problema, ali su uputili građanima apel da štede vodu.
- Voda pumpa uz pomoć struje. Naravno, imamo generatore, ali snaga je slabija i zato je išao taj apel. U konačnici nismo mogli znati koliko dugo će trajati prekid opskrbom električne energije - kazao je Ivošević. Puljak pak kaže da osim blažih problema u prometu i zaglavljivanja u liftovima nije bilo ozbiljnijih situacija.
- Naravno, nezgodno je s obzirom na vrućine, ali prekid u Splitu je bio relativno kratak, nekih sat ili sat i pol vremena - govori Puljak.
Što se točno dogodilo i kako je došlo do najvećeg prekida opskrbe strujom u čak tri zemlje tek će se trebati doznati, a mi smo kontaktirali jednog od najvećih hrvatskih stručnjaka na tom području da nam barem načelno objasni što je moglo poći po krivu.
Doc. dr. sc. Goran Majstrović je pomoćnik ravnatelja i voditelj Odjela za prijenos i distribuciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Kaže da su ovakvi događaji generalno vrlo rijetki i dogode se kada bude neki ozbiljan poremećaj u sustavu.
- Znači mora doći do ispada nekoliko elemenata u sustavu istovremeno. To se inače događa iznimno rijetko i to uglavnom zbog velikih kvarova, zbog požara, kada nekoliko elemenata strada istovremeno. Ne znam koji je uzrok ovog događaja, ali pretpostavljam da se dogodio ili neki veliki ispad, velikog i značajnog cijelog objekta, ili nekoliko različitih elemenata koji su jedan za drugim ispadali - pojašnjava Majstrović.
Cijeli sustav, nadalje govori stručnjak, elektroenergetski je dizajniran, projektiran i izgrađen tako da može preživjeti ispad jednog elementa. Ako ispadne samo jedan dalekovod, bez obzira koji, odnosno jedan transformator, krajnji kupci to ne bi trebali osjetiti. I sve bi trebalo funkcionirati normalno.
- I zato kada se dogodi ovakvo nešto to znači samo da nije bilo problema na jednom kvaru, nego nešto više istovremeno - kaže Majstrović i dodaje da su svi sustavi u Europi više-manje dimenzionirani i funkcioniraju.
- Sada su malo ekstremniji uvjeti, vrućine, pa je moguće da je došlo do požara ili preopterećenja, ali ne vjerujem da je do tog došlo zbog velikog broja upaljenih rashladnih sistema. Naime, govori se da je poteklo iz Crne Gore i ne znam kakva je situacija kod njih, ali svi koji dobiju priključak na tu mrežu dobiju ga tako da se prije toga naprave analize i definira se može li se tolika količina korisnika priključiti uzimajući sve aspekte, pa i ekstremne vremenske uvjete, kada se očekuje veći broj korisnika - kaže Majstrović.
Uvjet je taj da se, ako ispadne jedan element, to ne dogodi i s drugima te da ne dođe do poremećaja. Jedan ispad, što se zove N-1 kriterij, mora biti zadovoljen.
- Ti raspadi se ne događaju često, a da bi se izbjegao ovakav događaj trebalo bi astronomsko velike investicije poduzimati da se takvi rijetki istovremeni događaji spriječe. U principu treba čekati analizu, treba vidjeti gdje je pravi uzrok i što se zaista dogodilo - kaže.
Inače, u Europi se ovakvi događaji pojave svakih nekoliko godina.
- Kod nas ne pamtim i mislim da je ovo jedan od većih sigurno u zadnjih 20 godina. Da ovako pola regije ostane u mraku zbilja ne pamtim... - zaključio je Majstrović.