‘NAŠ SIN IMA DVIJE MAME I TIME SE PONOSI...‘ Ovo je priča o hrvatskim gay roditeljima i njihovoj nevjerojatnoj borbi sa zakonima i predrasudama

Da, i Ivo i Mladen znali su da im je lakši put da udome dijete bio prije nego što su se registrirali, ali htjeli su biti prvi takav par udomitelja koji želi sve obaviti po zakonu.

Mi dvije imamo dijete tako što je moja partnerica biološka majka – priča nam Z. iz Zagreba. Ona sa svojom suprugom, kako kaže, za sada ima sretno dijete koje se u vrtiću i samo hvali da ima dvije mame, piše Slobodna Dalmacija.

Inače, s Ivom Šegotom i Mladenom Kožićem, koje Z. spominje, njih dvije se druže, a također i pomno prate kroz što sve ovih dana njih dvojica prolaze.

Naime, odbijenica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb Šegoti i Kožiću da udome dijete, i to unatoč suprotnoj presudi Upravnog suda, aktualizirala je prije svega temu o roditeljstvu istospolnih parova.

Dvije mame

I dok je to za neke još uvijek protuprirodna zajednica jer, kako poručuju, dijete ima zakonsko i prirodno pravo na mamu i tatu, trenutno najpoznatiji gay par u zemlji otkriva da postoji puno upravo takvih obitelji koje sretno žive među nama.

Za razliku od njih dvojice, koji su željeli postati roditelji zakonskim putem, neki istospolni partneri preduhitrili su zakon i udomili dijete dok su još bili samci što su, zamislite apsurda, po zakonu mogli. Ili su, što je slučaj kod lezbijskog para, uz postupak potpomognute oplodnje postale biološke majke što im nitko, mada su u braku, ne zabranjuje.

Damjan Tadic / CROPIX

Ivo Šegota, Mladen Kožić

Dvije mame iz naše priče uspjele su se registrirati još u vrijeme trudnoće krajem 2014. godine. Partnerica Z. zatrudnjela je postupkom potpomognute oplodnje u inozemstvu, jer za razliku od Hrvatske, neke od zemalja poput Španjolske, Njemačke, Velike Britanije... ženama za taj postupak začeća ne postavljaju nikakve uvjete.

- Djeca pitaju našeg dječaka kako to da ima dvije mame, fascinirana su time, a on je ponosan na to i nigdje ne skriva, ma niti u dućanu - kaže mlada Zagrepčanka Z.

- To je zato što nas dvije ništa ne mistificiramo, mi smo se u našoj okolini potpuno autale, malo nam je još uvijek problem to učiniti ovako medijski na sva zvona pa smo odlučile ostati anonimne radi zaštite djeteta prije svega. Neki bi nam, uostalom, mogli prigovoriti da iskorištavamo dijete kako bismo se javno založile za LGBT roditeljstvo. Moram priznati i da pomalo još strepimo od onoga što našeg dječaka čeka u školi. Ali za sada, velim, imamo potpuno pozitivno iskustvo, zbilja vam ne mogu reći nijednu ružnu stvar.

Jedini problem je što ja po našim zakonima ne mogu biti roditelj već samo skrbnik, ali sva prava kao skrbnik društvo poštuje. Prošla sam svu zakonsku evaluaciju i proceduru da steknem taj status. Recimo, dijete je meni porezna olakšica, ja od svog poslodavca primam darove za djecu, a dao mi je i slobodne dane kada se dijete rodilo. Mogu ga odvesti k liječniku, mogu doći po njega u vrtić...

Problem nasljeđivanja

Problem je samo kod nasljeđivanja, danas-sutra moje dijete može naslijediti samo moju stečenu imovinu, ali ne i moje obiteljsko nasljeđe. Inače, nas dvije smo uradile ono što se kaže sve po PS-u, ja imam sva prava i dužnosti roditelja - govori majka skrbnica.

Inače, dvije mame sretne su i atmosferom u susjedstvu i u vrtiću. Ništa ružno se nikada nije dogodilo ni djetetu niti njima dvjema.

- To je zato što smo odlučile odmah da nećemo ništa skrivati ni pred djetetom niti pred okolinom. Danas su se, uostalom, mnoge obitelji promijenile. Ima još puno djece iz heteroseksualnih parova čiji roditelji su razvedeni i imaju nove partnere, tako da i oni imaju dvostruke mame i tate. Mi se baš družimo s takvom obitelji - dodaje mama Z.

Ivo Šegota, inače molekularni biolog, te njegov partner Mladen Kožić, sociolog, iskreno se nadaju pozitivnom ishodu s udomljavanjem.

Očekuje se, naime, da će zagrebački Centar za socijalnu skrb ipak promijeniti svoju odluku, a također se očekuje da će do kraja veljače svoj pravorijek dati i Ustavni sud na kojemu je da ocijeni ustavnost Zakona o udomiteljstvu na koji se pozvala ravnateljica zagrebačkog Centra.

Naime, po tom zakonu registrirani partneri nisu izrijekom navedeni kao mogući udomitelji. Navedeni su samci, bračni i izvanbračni partneri.

Ivo i Mladen uložit će žalbu na rješenje Centra i Ministarstvu demografije, a ako žalba ne bude uvažena ponovno će ići na Upravni sud i tražiti da sud samostalno donese odluku, a ne da vraća postupak na početak.

- Ovakva postupanja nižih upravnih tijela, koja ne poštuju obvezujuće sudske odluke, ne pridonose vladavini prava. Upravo suprotno, vrijeđaju temeljnu vrednotu ustavnog poretka - kazala je njihova odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.

- Idemo do kraja, sigurno. Uz nas u naši prijatelji, obitelji, naši poslodavci, a kako vidimo po povratnim informacijama, i veliki dio javnosti. A nas obojica smo k svemu tome i djeca hrvatskih branitelja. Pa oni se nisu borili za to da bi njihova djeca danas u Hrvatskoj bili građani drugog reda - poručuje Ivo.

On i Mladen vjenčali su se 2015. godine i od tada traje njihova borba.