"Neriješena bilateralna pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne bi se smjela koristiti kao uvjet tijekom završne faze pregovora o pristupanju Europskoj uniji", poručio je crnogorski ministar pravde Bojan Božović u pismu koje je uputio hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Božović tvrdi da Hrvatska inzistiranjem na Badinterovim načelima otežava dogovor i usporava europski put Crne Gore. Najavio je i da će Podgorica uskoro poslati kontraprijedlog sporazuma o granici.
"Crna Gora izražava spremnost da u najskorijem roku pripremi i dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru, koji će biti predmet daljnjeg usuglašavanja dviju strana, uz uvažavanje interesa obiju država", stoji u pismu koje prenosi RTCG.
Crnogorskoj je vladi, čini se, sporno što se Hrvatska poziva na zaključke Arbitražne komisije Konferencije o Jugoslaviji, poznate kao Badinterova komisija, koju je krajem 1991. osnovala tadašnja Europska ekonomska zajednica.
Prema zaključcima arbitražne komisije, koju je vodio francuski pravnik Robert Badinter, nekadašnje administrativne granice između jugoslavenskih republika postale su međunarodno priznate državne granice nakon stjecanja neovisnosti, primjenom načela uti possidetis juris, te se mogu mijenjati isključivo sporazumom dotičnih država.
Budući da je cijeli poluotok Prevlaka, uključujući rt Oštro, prije raspada Jugoslavije administrativno pripadao Hrvatskoj, prema zaključcima Badinterove komisije pripada Hrvatskoj i nakon osamostaljenja. Unutar bivše Jugoslavije nisu postojale međurepubličke granice na moru.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić u četvrtak je u Bruxellesu, nakon sastanka Vijeća EU za opće poslove, poručila da Hrvatska ne želi da pitanje morskog razgraničenja usporava europski put Crne Gore.
"Ne želimo da pitanje razgraničenja na moru usporava i odgađa crnogorski napredak na europskom putu. Spremni smo o tome razgovarati kasnije, ali ono što je važno jest da želimo vidjeti da Crna Gora potvrdi bivšu republičku granicu", rekla je Metelko-Zgombić, prenosi njezine riječi Hina.
Podgorica, međutim, želi da se pregovorima obuhvate i kopnena i morska granica, a ne samo pitanje morskog razgraničenja. Božović smatra da bi, u slučaju izostanka dogovora, spor o kopnenom i morskom razgraničenju trebalo prepustiti obostrano prihvatljivoj međunarodnoj instanci.
Slično je poručila i crnogorska ministrica europskih poslova Maida Gorčević. "Iz naše perspektive željeli bismo pokriti i morsku i kopnenu granicu. Na kraju krajeva, ako ne pronađemo rješenje, imat ćemo arbitražu ili bilo koju vrstu međunarodnog suda", izjavila je.
Još oštriji u svom nastupu bio je crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. "Nećemo odstupiti ni za jotu, niti dati i pedalj crnogorskog teritorija", kazao je i dodao da je Podgorica Zagrebu uputila diplomatsku notu kojom traži nastavak pregovora o granici. "Poslali smo notu da želimo nastavak pregovora o granici. Ništa od Boke neće biti dovedeno u pitanje", rekao je Ibrahimović.
Sunčana Glavak, članica Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, odbacuje tvrdnje da Hrvatska inzistiranjem na međunarodnom pravu otežava europski put susjedne države.
"Hrvatska je među najdosljednijim zagovornicima europske perspektive Crne Gore i zapadnog Balkana. Zato odbacujem tezu da inzistiranjem na međunarodnom pravu otežavamo njezin europski put. Badinterova načela nisu hrvatski politički zahtjev, nego temelj međunarodnopravnog poretka nastalog raspadom bivše Jugoslavije. Ona ne mogu biti predmet političke trgovine ni kompromisa", rekla je Glavak za Jutarnji list i dodala da je Hrvatska "pokazala konstruktivnost prijedlogom da se potvrdi postojeća kopnena granica".
Upitana je li u razgovorima s crnogorskim kolegama stekla dojam da Podgorica doista želi postići dogovor i ući u EU odgovorila je da postoji deklarativna spremnost na dijalog i nastavak europskog puta, ali da političku volju treba potvrditi djelima.
"Hrvatska ne traži ništa što joj ne pripada, ali neće ni pristati na dovođenje u pitanje onoga što joj pripada prema međunarodnom pravu. Podržavamo europski put Crne Gore, ali taj put podrazumijeva i poštovanje utvrđenih granica, preuzetih obveza i dobrosusjedskih odnosa", pojasnila nam je Glavak.
Podsjetimo, Crna Gora je u četvrtak na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, o oporezivanju i regionalnoj politici, pa ih je sada zatvoreno 25 od ukupno 33. Iako je irsko predsjedništvo Vijeća EU nastojalo zatvoriti i poglavlje o energetici, Hrvatska ga je blokirala. Metelko-Zgombić objasnila je da Hrvatska ima primjedbe na dokumentaciju koju je Crna Gora dostavila za to poglavlje.
"Prema dokumentima koje je Podgorica poslala, na vanjskoj granici hrvatskog teritorijalnog mora Crna Gora ucrtava svoj epikontinentalni pojas. To je u suprotnosti s međunarodnim pravom i režimom uspostavljenim 2002. godine", rekla je.
Cilj Podgorice je završiti pregovore do kraja 2026. i postati članicom EU 2028. godine. Hrvatska blokira zatvaranje triju poglavlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....