Nakon što su vatrogasci nadljudskim naporima obuzdali vatrenu stihiju koja je poharala omiški kraj, stanovnici Omiša i okolnih naselja ovih dana s velikom neizvješnoću, u strah od prve ozbiljnije ciklone i intezivnije oborine, pogledavaju prema oblacima, piše Slobodna Dalmacija.
Strah je u potpunosti opravdan, najavljena ciklona donosi naglu promenu vremena, a na opasne vremenske prilike na području Dalmacije izdao je službeno upozorenje i meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Stručnjaci upozoravaju da bi prve obilnije oborine na opustošenom terenu mogle pokrenuti sekundarni val nepogoda, eroziju tla i bujice. O tome koliko je situacija na terenu ozbiljna i što čeka ovo područje nakon katastrofalnog požara, razgovarali smo s prof. dr. sc. Romanom Rosavecom s Katedre za šumske požare (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije).
Scenarij Senjske drage
Najveći problem leži u činjenici da je požar potpuno uništio sloj grmlja i prizemnog rašća, zbog čega je osjetljivi mineralni sloj tla ostao potpuno ogoljen i bez ikakve prirodne zaštite.
U kombinaciji sa specifičnom orografijom omiškog terena, kojeg karakteriziraju izrazito strmi nagibi, struka opravdano strahuje od masovne erozije materijala.
- Sada nema vegetacije koja bi kroz korijenov sustav upila dio oborina. Sam korijenov sustav više nije u funkciji te ne može zadržati tlo.
Kada se na takve strmine sruče pljuskovi, koje najavljuje meteoalarm DHMZ-a, voda se neće upijati, već će u bujičnim tokovima nesmetano juriti niz padine, noseći sa sobom materijal s površine - profesor Rosavec povlači i povijesnu paralelu, upozoravajući na primjer nekadašnje Senjske drage, kada je bujica isprala i ono malo plodnog supstrata ravno u more, ostavljajući iza sebe goli, neplodni krš.
- Sada nema vegetacije (naročito je pored drvenaste značajna ona u sloju grmlja i prizemnog rašća) koja bi, s jedne strane, kroz korijenov sustav upila dio oborina, a ni sam korijenov sustav više nije u funkciji te nije u mogućnosti zadržati tlo.‘, čini se da će ova opasnost visjeti nad Omišom u bližoj budućnosti, svaki put kada količina oborina bude ekstremna.
- Proći će generacije i generacije dok područje Omiša dobije vegetacijsku sliku kakvu je imalo prije požara. U godinama pred nama krenut će prirodna sukcesija šumskih vrsta koje će ‘potjerati‘ iz takozvanih spavajućih pupova, pretpostavka je da će se neki predjeli i pošumiti... Oni koji se nadaju da će omiške padine brzo ponovo zazelenjeti morat će se naoružati strpljenjem. Naime, proces obnove opožarenih površina bit će iznimno spor, mukotrpan i dugotrajan - navodi profesor Rosavec.
Dodatni uteg ovoj nepovoljnoj biološkoj situaciji svakako su i klimatske promjene koje posljednjih godina donose duge sušne periode bez oborina, idealne za nastanak novih požara koji bi, ionako sporu, obnovu mogli u trenu vratiti na ishodište.
Pred Omišom i njegovim građanima nova je ekološka neizvjesnost, dok meteoalarm poziva na oprez, ogoljene stijene iznad grada čekaju svoj prvi veliki ispit s prirodom, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....