STOCKHOLM - Švedsko predsjedništvo EU je vrlo učinkovito osiguralo da Lisabonski sporazum stupi na snagu 1. prosinca - riječi su kojima je rad vlade u Stockholmu pozdravio novi/stari predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. No, ne samo to. Švedsko je predsjedništvo došlo nakon kaotičnih šest mjeseci češkog predsjedavanja koje je karakterizirao niz gafova i pad vlade u Pragu.
Bruxelleska bolest
- Pokušali smo uliti malo nordijske discipline kao što je otvorenost i transparentno u rad Vijeća EU - izjavio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. No, ni on nije do kraja zadovoljan postignutim, ali smatra da će buduća predsjedništva biti učinkovitija jer se nada da će “Lisabonski ugovor izliječiti bruxellesku bolest”.
Šveđanima stvarno nije bilo lako. Uniju su preuzeli u srpnju, dok se još nije znalo hoće li Irska na referendumu prihvatiti Lisabonski sporazum, zatim je češki predsjednik Vaclav Klaus blokirao ratifikaciju, da bi konačno trebalo postići konsenzus zemalja članica oko imenovanja dvaju novih “čelnika” EU, predsjednika Vijeća i visoke povjerenice za vanjsku politiku. No, u svemu tome su Šveđani bili vrlo uspješni.
Island i Hrvatska
Švedsko je predsjedništvo odigralo i veliku ulogu u deblokiranju hrvatskih pregovora postizanjem dogovora sa Slovenijom o Sporazumu o arbitraži za rješavanje graničnog spora. Nakon toga Hrvatska je ponovno počela otvarati i zatvarati pregovaračka poglavlja.
Osim toga, svoju je je molbu za ulazak u EU podnio i Island, koji bi s Hrvatskom trebao postati 28. ili 29. članica EU, nakon čega bi se proces širenja Unije na dulje razdoblje (i do deset godina) zaustavio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....