Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak u Moskvi da nema političke pozadine u odlukama ruskih banaka u slučaju Agrokora i izrazio uvjerenost da se problem onečišćenja zraka koji se širi iz rafinerije u Bosankom Brodu može riješiti.
Lavrov se u Moskvi sastao s hrvatskim kolegom Davorom Ivom Stierom, koji je to ocijenio početkom nove faze u odnosima Hrvatske i Rusije nakon 11 godina stagnacije.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Lavrova su pitali prati li ruska vlada situaciju u Agrokoru te imaju li odluke banaka političku pozadinu nakon izjava premijera Andreja Plenkovića u Kijevu, koji je ondje prije nekoliko mjeseci ponudio hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji ukrajinskog teritorija.
"Mi ne vidimo političku pozadinu, mi smo danas razgovarali o tome u okviru pitanja gospodarske suradnje. Smatramo da postoje dobre mogućnosti suradnje u bankarskom sustavu. Kao što znate, Sberbank i VTB su među vjerovnicima Agrokora. Naši bankari su zainteresirani za njegov oporavak, naravno uzevši u obzir probleme koje Agrokor ima", odgovorio je Lavrov.
Istaknuo je da to pitanje trebaju rješavati izravni sudionici.
"Politički aspekt je ovdje samo jedan - mi ćemo podržati rješenje koje će zadovoljiti i naše banke i Agrokor", rekao je Lavrov.
Stier je izrazio zadovoljstvo zbog toga što ruska strana dobro razumije što hrvatska vlada čini u svrhu stabilizacije tog koncerna.
Na pitanje novinara ima li konkretnih pomaka oko pitanja rafinerije u Bosanskom Brodu koja je u ruskom vlasništvu i uzrokuje onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu, Lavrov je kazao da tema nije od jučer.
Podsjetio je da je 2012. uspostavljen trostrani monitoring u kojemu sudjeluju predstvanici Hrvatske, BiH i Zarubežnjefta i rekao je kako smatra da ta trostrana radna skupina treba učinkovitije početi djelovati.
"Postoji želja da se riješi taj problem na način koji će biti najefikasniji na ekonomskom planu i što se tiče opskrbe regije plinom. Mi smo uvjereni da se taj problem može riješiti...", naglasio je.
Također je rekao da je uvjeren da će konkretni oblici plinofikacije biti pronađeni u izravnom dijalogu uz sudjelovanje i Republike Srpske i središnjih vlasti BiH.
Nova faza u odnosima
Šef hrvatske diplomacije naglasio je da počinje nova faza u odnosima između Zagreba i Moskve nakon 11 godina stagnacije.
"Prošlo je gotovo 11 godina od posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Moskvi, prema tome, ovo što danas činimo otvaranje je nove faze u dijalogu između Hrvatske i Ruske Federacije", rekao je Stier na tiskovnoj konferenciji.
Lavrov je kazao da ovaj posjet dolazi dva dana uoči 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja te da se politički dijalog dinamično razvija i da se radi na jačanju odnosa dviju država.
Dvije zemlje žele dodatno potaknuti razvoj suradnje, posebice na gospodarskom planu, složili su se ministri i najavili održavanje sastanka Međuvladine komisije za suradnju u Moskvi za ranu jesen.
Od tri radne skupine koje to pripremaju, jedna se sastala u travnju, a druge dvije će se sastati u lipnju u Zagrebu. Međuvladina komisija zadnji put se sastala 2010. godine.
Načelno je dogovoreno i održavanje hrvatsko-ruskog poslovnog foruma najesen.
Također je najavljeno sudjelovanje potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić na međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu početkom lipnja te sredinom lipnja dolazak predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Mire Kovača u Moskvu.
Stier je izrazio posebno zadovoljstvo zbog porasta broja ruskih turista u Hrvatskoj. "Booking za ovo godinu je porastao već gotovo 30 posto i to je nešto što pozdravljam".
Dvojica ministara razgovarala su i o stanju na jugoistoku Europe, posebice u BiH.
Stier je istaknuo da je "Hrvatskoj jako stalo do otvorenog dijaloga s Ruskom Federacijom pogotovo zato što je ona vrlo važan čimbenik za promicanje mir i stabilnosti na jugoistoku Europe".
"Imamo zajedničko razumijevanje kako je poštivanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda temelj mira i stabilnosti u BiH", rekao je Stier.
Lavrov je ponovio privrženost dosljednom provođenju dejtonskih sporazuma.
Ministri su se također zauzeli za promicanje i zaštitu prava progonjenih vjerskih manjina, pogotovo kršćana u različitim dijelovima svijeta, a posebice na Bliskom istoku. Prije sastanka s Lavrovom Stier je o tom pitanju razgovarao s mitropolitom Hilarionom, predsjednikom Odbora za vanjske veze Moskovskog patrijarhata Ruske Pravoslavne Crkve.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....