Od iduće godine građani koji žive 500 metara od neusklađenog odlagališta otpada imat će pravo na dobivanje novčane naknade. To je propisano novim Pravilnikom o naknadama zbog blizine i korištenja odlagališta koji je u petak pušten u javno savjetovanje i ovo je prvi put da se na nacionalnoj razini propisalo da stanovnici koji žive u blizini deponija moraju dobiti određeni iznos zbog narušenog načina života.
Inače je do sada bila praksa da su gradovi ili općine samostalno odlučili žele li svojim građanima isplaćivati te naknade, kao što je slučaj sa zagrebačkim Jakuševcem gdje oko šest tisuća građana dobivaju 5400 kuna po članu obitelji. Osim toga, do sada su vlasnici nekretnina blizu odlagališta imali pravo na umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine, a utvrđena razlika između tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine isplaćivala se tijekom pet godina.
Neusklađeni
Visina ove nove naknade bit će određena po formuli umnoška godišnjeg prihoda pravne osobe koja upravlja deponijem s koeficijentom koji određuje jedinica lokalne samouprave, podijeljenog s brojem vlasnika objekata u krugu od 500 metara. Pojednostavljeno, ako je godišnji prihod nekog deponija, na primjer, 10 milijuna kuna, i ako taj koeficijent bude 0,05 posto te ako u spornome krugu živi 35 domaćinstva onda će svako kućanstvo dobiti oko 14.285 kuna godišnje. Visinu naknade će pak određivati gradonačelnik ili načelnik općine, i za to imaju šest mjeseci od dana kada Pravilnik stupi na snagu, no postoji nekoliko nelogičnosti kod ove odredbe.
Kao prvo, nitko od naših sugovornika iz područja gospodarenja otpadom nije znao reći točnu definiciju neusklađenog odlagališta te koliko ih zapravo još ima. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kažu tek da “odlagališta otpada moraju udovoljavati propisanim uvjetima iz Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta u smislu dozvola, tehničke opremljenosti, načina prihvata i odlaganja otpada, vrste i količine otpada koja se odlaže, i monitoringa. Odlagališta koja ne udovoljavaju ovim uvjetima smatraju se neusklađenima”, no ni oni nam nisu odgovorili koliko je takvih u Hrvatskoj.
- Koliko znam, posljednjih par godina je zatvoreno 20 do 30 odlagališta, što znači da ih trenutno u Hrvatskoj ima 120 na kojima se odlaže otpad. No, koliko ih je neusklađenih, to ne znamo - rekla je Aleksandra Anić Vučinić iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
Druga bitna stavka jest da će ovu naknadu moći dobiti samo stanovnici koji su u toj nekretnini živjeli prije nego li je odlagalište sagrađeno, no ne i oni koji su se naknadno doselili. Jedna od većih nepravilnosti, kaže Sonja Polonijo, stalna konzultantica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom, jest to što ovim Pravilnikom nisu zahvaćeni stanovnici koji žive u blizini centara za gospodarenje otpadom.
Neugodan miris
- Imamo situaciju gdje se veliki broj građana Medulina i Viškova buni zbog neugodnog mirisa iz Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun i Marišćina, no oni neće biti zahvaćeni ovom odlukom, kao ni svi stanovnici koji će se nalaziti u blizini budućih centara, što nikako nije pošteno - kaže Polonijo.
U istom pravilniku je propisana još jedna naknada, no ona se odnosi na gradove i općine u koje će druge jedinice lokalne samouprave odlagati svoj otpad. Naime, kako je Ministarstvo početkom godine zatvorilo dosta odlagališta (i još planira zatvoriti), onda pojedina mjesta moraju svoj otpad voziti u susjedne gradove.
Oni će po novom morati plaćati tom gradu u koji voze svoj otpad naknadu koja iznosi do 20 posto iznosa cijene odlaganja jedne tone miješanog komunalnog otpada određene cjenikom osobe koja upravlja odlagalištem, koja ne uključuje porez na dodanu vrijednost. No, općina može donijeti Odluku da se ova naknada ne plaća.
“Iznos kojim se sufinancira vozila nije dovoljan”
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike posljednjih je dana pustilo još nekoliko zakonskih regulativa vezanih uz gospodarenje otpadom koje se u pravilu odnose na komunalne tvrtke te gradove. Jedna od njih je i Nacrt ključnih elemenata poziva Nabavka komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada, kojim je propisano da komunalci mogu dobiti do 200.000 eura za sufinanciranje nabavki kamiona. Davor Vića, voditelj Grupacije čistoće pri HGK, kaže kako se za taj iznos može nabaviti tek jedan takav kamion te da za velike komunalne službe ovaj poziv ne znači zapravo puno.
- Taj novac će koristiti manjim općinama kojima treba samo jedan kamion, no kako jedan takav kamion dođe barem 1,2 milijuna kuna, onda će veće komunalne tvrtke morati za više kamiona ponovno izvaditi iz vlastitog džepa - veli Vića te navodi da u pozivu nije istaknuto o kolikom se postotku sufinanciranja radi.
Drugi pak zanimljivi dokument jest Nacrt prijedloga pravilnika o gospodarenju otpadom. Naime, Ministarstvo je 18. srpnja osnovalo radnu skupinu koja je do 15. listopada trebala izraditi taj pravilnik, no ta radna skupina se nikada nije sastala. To nam je potvrdila Sonja Polonijo, koja je bila članica radne skupine, no ističe da nije dobila poziv ni za jedan sastanak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....