Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da alkohol uzrokuje gotovo milijun smrti godišnje u njezinoj europskoj regiji i tri milijuna smrti u cijelom svijetu. Velik je to zdravstveni, ali i socijalni problem. A tko su najveći svjetski alkoholičari? Pa Europljani, govori izvješće SZO-a, jer od 120 svjetskih zemalja u kojima se najviše pije devet je u Europskoj uniji.
No, velike su razlike između pojedinih zemalja, a prosjek EU je 9,5 litara čistog alkohola po stanovniku, što odgovara 190 litara piva ili 24 litre žestice. Podaci za Hrvatsku kažu da je godišnja potrošnja čistog alkohola 8,7 litara po stanovniku, što je ispod prosjeka EU, ali stručnjaci napominju da se u nas popije barem 25 posto više kad se uključi ‘domaća proizvodnja‘ koju se ne da uhvatiti ni za glavu ni za rep. To podupiru brojke po kojima je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara i još barem toliko onih koji prekomjerno piju.
Rast u koroni
"Na žalost, još nemamo registar za alkoholizam iz kojeg bi bilo razvidan razmjer te najčešće ovisnosti u Hrvatskoj, ali znamo da je za 30 posto svih psihijatrijskih hospitalizacija krivac alkohol, što govori o razmjeru problema", kaže psihijatrica prof. dr. Zrinka Kovačić Petrović iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Iz SZO-a napominju da se ipak potrošnja alkohola smanjila za oko 2,5 litre u zadnjih dvadesetak godina (od 2000. do 2019.) u europskoj regiji koja pokriva 52 zemlje, uključujući Rusiju i bivše zemlje Sovjetskog Saveza, ali vjerojatno će novi podaci iz pandemijskih godina pokvariti to veselje. Prva istraživanja govore da su u koroni sve zemlje zabilježile rast ovisnosti, uključujući i onu o alkoholu.
"Tijekom covida-19, a poglavito u lockdownu, porasla je potrošnja alkohola među ženama, roditeljima srednje dobi s malom djecom te osoba koje su otprije bile anksiozne ili depresivne, a onda se to ‘prelilo‘ i na povećani broj pacijenata koji su potražili zdravstvenu pomoć", kaže dr. Kovačić Petrović.
Prema SZO-u i u pretpandemijskoj godini (2019.) 8,4 posto odrasle populacije EU (stariji od 15 godina) pilo je alkohol svaki dan, 28,8 posto tjedno, a 22,8 posto na mjesečnoj razini. Samo 26,2 posto građana reklo je da u zadnjih godinu dana nije zavirilo u čašicu.
Epizodno opijanje
U 2019. prvih 10 europskih zemalja s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika bile su Češka (14,3 litre), Latvija (13,2), Moldavija (12,9), Njemačka (12,8), Litva (12,8), Irska (12,7), Španjolska (12,7), Bugarska (12,5), Luksemburg (12,4) i Rumunjska (12,3). Prvih 10 zemalja koje konzumiraju najmanje alkohola u europskoj regiji SZO su Tadžikistan (0,9 litara), Azerbajdžan (1,0), Turska (1,8), Uzbekistan (2,6), Turkmenistan (3,1), Izrael (4,4), Armenija (4,7)., Kazahstan (5,0), Albanija (6,8) i Sjeverna Makedonija (6,4).
No, u SZO-u napominju da većina zemalja na ovom popisu, osim Sjeverne Makedonije, Armenije i Izraela, ima muslimansko većinsko stanovništvo kojem je konzumacija alkohola zabranjena pa je to jedan od ključnih razloga smanjene potrošnje. Nasuprot tome, unutar EU ni jedna zemlja nema godišnju potrošnju po glavi stanovnika manju od pet litara čistog alkohola, zapravo, samo pet zemalja je ispod godišnje potrošnje po stanovniku od 10 litara: Italija (8,0), Malta (8,3 litre), Hrvatska (8,7), Švedska (9,0) i Nizozemska (9,7).
Razlike između zemalja EU u konzumaciji alkohola očito su poprilične, ali jedan se trend ne mijenja - muškarci piju više od žena odnosno 13 posto muškaraca i 4,12 posto žena pije svaki dan. Podaci također pokazuju da kako ljudi stare, njihov dnevni unos alkohola raste. Osobe u dobi između 15 i 24 godine najmanja su skupina u statistici dnevnih konzumenata alkohola (samo 1 posto), dok je za one od 75 ili više godina vjerojatnije da će svaki dan popiti piće (16 posto).
Epizodno opijanje ili prekomjerno pijenje alkohola u jednoj prilici, što podrazumijeva 60 grama čistog alkohola ili 6 standardnih alkoholnih pića, događa se kod jednog od pet Europljana barem jedanput mjesečno. Najveći udio odraslih koji sudjeluju u epizodama teškog opijanja barem jednom mjesečno bio je u Danskoj (38 posto), Rumunjskoj (35 posto), Luksemburgu (34 posto), Njemačkoj (30 posto) i Belgiji (28 posto).
Društvene posljedice
Prema SZO-u, ne postoji sigurna razina pijenja pa je ne piti alkohol jedini način da se izbjegnu njegovi štetni učinci.
Međutim, neke vlade su izdale smjernice o niskorizičnoj potrošnji. Kanađanima je, primjerice, Nacionalni centar za ovisnost preporučio ograničenje na samo dva pića tjedno. To je dramatičan rez od prethodne preporuke koja je dopuštala 10 pića tjedno za žene i 15 pića tjedno za muškarce. Europa je popustljivija od Kanade, a smjernice su relativno slične.
Belgija, na primjer, kaže da je ograničenje 21 standardna čaša tjedno za muškarce i 14 za žene, bilo da se radi o pola krigle piva ili malim čašama vina. Irska, međutim, savjetuje najviše 17 standardnih tjednih pića za muškarce i 11 za žene. Bugarska i Nizozemska kažu da je dnevna preporučena granica jedna čaša vina, jedno pivo ili 50 ml žestokih pića.
Njemačka kaže da je maksimalna tolerirana dnevna doza za muškarce 24 g alkohola, što je ekvivalent pola litre piva, 250 ml vina ili 60 ml alkohola. Ženama se savjetuje da piju upola manje. Estonija preporučuje najmanje tri dana bez alkohola tjedno...
No, SZO upozorava da je alkohol krivac za 30 posto smrti od nenamjernih ozljeda, te s 39 posto smrti od namjernih ozljeda, poput samoubojstva i ubojstva.