NAJVEĆI PREDIZBORNI DAR IKAD Franak, Imunološki, struja... Jesu li vladajući u zadnjih par dana 'kupili' skoro pola milijuna glasova?

Vaučeri za struju za socijalno ugrožene samo je jedna od mjera zbog kojih je ova Vlada uoči izbora olabavila disciplinu u proračunskoj potrošnji. Spašavanje Imunološkog, zapošljavanje znanstvenih novaka, povećanje plaća u zdravstvu te naknada za osobne invalidnine i samohrane roditelje, rješavanja problema “švicarca”, rasterećenje trgovaca nekretnina za 20 posto... Iako se neke od tih kategorija preklapaju, ugrubo smo izračunali kako je riječ o oko 450.000 ljudi. Iako je manje-više poznato tko će tim mjerama profitirati, Vlada za neke od njih i dalje nema odgovor na to kako će ih financirati.

Prenamjene proračuna

Dok je novac za povećanje socijalnih naknada “osiguran uštedom na stavkama koje su posljedica konsolidacije sustava socijalne skrbi”, još uvijek nije poznato tko će i kako platiti mjesečne vaučere od 200 kuna za struju. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, koji bi se trebao donijeti po hitnom postupku, bit će obuhvaćeno 127 tisuća građana za koje je Vlada procijenila da spadaju u kategoriju energetski siromašnih. Njima za struju treba osigurati 170 milijuna kuna. Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić ima dogovorene sastanke ovaj tjedan s Upravom HEP-a i ostalim distributerima električne energije. Čini se da se ova mjera neće moći provesti bez izravnog participiranja distributera.

Potraga za novcima

“Na razradi modela financiranja i operativne provedbe intenzivno ćemo raditi ovaj tjedan. Ideja je da ih nadležni centri za socijalnu skrb provedu u djelo već početkom listopada”, poručuju iz Ministarstva. Među energetski siromašne građane, objasnili su u Ministarstvu, spadaju dvije kategorije korisnika sustava socijalne skrbi. To su korisnici zajamčene minimalne naknade i korisnici osobne invalidnine. U sustavu socijalne skrbi trenutačno 23.600 osoba prima osobnu invalidninu u iznosu od 1250 kn mjesečno, a zajamčenu minimalnu naknadu 103.800 građana.

Iako su zdravstvenom sektoru ukinuli dodatke od 4,8 i 10 posto na godine staža, što je godišnje iznosilo 168 milijuna kuna, novim promjenama valjat će namaknuti dodatnih 190 milijuna kuna. Svih 73 tisuće zaposlenika u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranja dobit će od 1. listopada dodatke na plaću za posebne uvjete rada te odgovornost za život i zdravlje ljudi.

Povećanje plaća liječnicima izazvalo je domino efekt i u redovima prosvjetara koji žele istu stvar i za nastavnike u osnovnim i srednjim školama i fakultetima kao kompenzaciju za ukidanje dodataka na plaću prema godinama staža. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar ih uvjerava da 300 milijuna kuna ne postoji te da su prosvjetari u trenutku kad su se svima smanjivale plaće dobili povećanje od 3,5 posto, 6 i 8 posto za učitelje, mentore i savjetnike.

Koncem srpnja istekao je rok za 1500 znanstvenih novaka, a Vlada je sveučilištima dala zeleno svjetlo da s njima sklopi radni odnos. Kalkulacija pokazuje da će se u narednih šest do deset godina uložiti od 1,5 do dva milijuna kuna za svakoga od njih, odnosno da će program zbrinjavanja novaka koštati oko dvije milijarde kuna.

Skriveni troškovi

U drugo čitanje ide i Zakon o osobnom stečaju koji također neće biti besplatan. Prijedlog je da se građane oslobodi obaveze plaćanja predujma za troškove izvansudskog postupka, kao i predujma za troškove sudskog postupka. Procjenjuje se da bi trebalo izdvojiti oko 10,5 milijuna kuna za troškove osobnog stečaja.

Socijalnu senzibilnost što ju Vlada iskazuje posljednjih dana za profesora Ljubu Jurčića primjer je stockholmskog sindroma u hrvatskoj izvedbi, “zagušili su nas svojom lošom politikom i nedjelovanjem, i sad građanima vraćaju kapljice onoga što su uzeli”. Ali, daleko je to od reciprociteta, naglašava Jurčić; uzeli su nam za svog mandata 10 posto rasta, dakle 30 milijardi kuna, a sad će građanima vratiti nekoliko milijuna, te objašnjava:

“Niti jedno rješenje koje je Vlada donijela nije prirodno i uvjerljivo, u skladu s ekonomskom logikom. Umjesto da se bave povećanjem dohotka i zaposlenosti bave se samo hibridnim rješenjima koja su štetna za Hrvatsku. U prvoj godini mandata uzeli su nam dizanjem cijena struje i PDV-a pet posto dohotka, a sad vraćaju sitnice.

Prekasne odluke?

Da su znali što rade, pokazali bi nam to odavno; problem s Imunološkim postoji godinama, isto kao i problem devizne klauzule.” Jurčić je pritom uvjeren da bi Hrvatskoj bilo bolje da Vlada ništa nije radila: “Bez njih bismo izašli iz krize i ostvarili rat od jedan posto, a njihovim mejrama imamo pad od pet posto”, kritičan je Jurčić, koji se naglas pita zna li Vlada da Hrvatska ima svoj novac, aludirajući na prijedlog konverzije franaka u euro, a ne u kune.