KONCESIJA

Najveća australska investicijska banka Macquaire grupa tvrdi: Hrvatska za HAC može dobiti više od 4 milijarde eura

Vlada dosad nije odgovorila na ponude Macquaire grupe poslane prije godinu dana
 Andrija Lučić/CROPIX

Hrvatska može dobiti više od četiri milijarde eura za privatizaciju autocesta, uvjereni su u Macquaire grupi , najvećoj australskoj investicijskoj banci, koja je lani hrvatskoj Vladi ponudila nekoliko modela privatizacije cestovne mreže, od čega ni jedan nije realiziran.

Raspisivanje natječaja

Najava Radimira Čačića da će Kukuriku koalicija, ako pobijedi, dati autoceste u koncesiju već je izazvala interes među stranim ulagačima.

- Procjenjujemo da će interes inozemnih investitora za hrvatske autoceste biti velik bez obzira na to koja hrvatska vlada raspiše natječaj. Mi se već 20 godina uspješno bavimo konzaltingom i ulaganjima u infrastrukturu i siguran sam da možemo popraviti kvalitetu vaše cestovne mreže - izjavio je za Jutarnji Gavin Winbanks, potpredsjednik za korporativne komunikacije Macquaire grupe, specijalizirane za ulaganja u transport, infrastrukturu i energetiku, čiji su partneri vodeći svjetski sovereign (veliki investicijski fondovi u vlasništvu države) i mirovinski fondovi.

Iako se rijetko pojavljuju kao direktni investitori, mirovinski fondovi strateški su partneri investicijskih fondova u većini zemalja koje su privatizirale svoje autoceste poput SAD-a, Kine, Japana, Kanade, Australije... Privatizacija bi trebala početi međunarodnim natječajem za stručnog konzultanta, a naši sugovornici smatraju da će se na njega uz najjače europske tvrtke javiti i svjetski igrači.

Poznata ulaganja

Macquaire grupa je 2005. kao konzultant i investitor sudjelovala u prodaji koncesije za Skyway u Chicagu vrijedne 1,8 milijardi dolara, koju je čikaški gradonačelnik Richard Daley nazvao “najuspješnijom financijskom transakcijom te vrste u SAD-u”. Poznata su njihova ulaganja u zračnu luku u francuskom Lyonu, finske željeznice, te londonski vodovod koji su 2006. za 12 milijardi eura preuzeli od njemačkog energetskog koncerna RWE.

Rast kreditnog rejtinga

Samo ove godine Vlada će u ime HAC-ovih kredita stranim bankama isplatiti 780 milijuna eura i zadužiti se za novih 6,7 milijardi kuna , dok ukupni dug HAC-a iznosi približno 3,5 milijardi eura. Privatizacija autocesta osigurala bi svjež investicijski kapital iz vodećih mirovinskih fondova, što bi neizravno utjecalo i na rast kreditnog rejtinga države te omogućilo pokretanje novog investicijskog ciklusa u proizvodnju i industriju, i to bez daljnjeg zaduživanja na tržištu kapitala. Bio bi to jedan od strateških poteza iduće Vlade, tko god joj bio na čelu.

Većina država u EU svoje je autoceste privatizirala

Od 27 članica EU, 19 ih je u cijelosti privatiziralo svoje autoceste, dok su Austrija, Njemačka, Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija to učinile samo djelomično. Neke od njih uvele su sistem vinjeta, a Njemačka već petu godinu koristi elektroničku naplatu cestarina za kamione. Samo tri države, Bugarska, Rumunjska i Slovenija, u cijelosti financiraju svoje autoceste, s tim da vlade Bugarske i Rumunjske već nekoliko godina pregovaraju o modelima javno-privatnog partnerstva na autocestama. Vlada Boruta Pahora imala je velike probleme zbog 4 milijarde eura duga državne tvrtke za autoceste (DARS) pa je lani počela razmatrati moguću privatizaciju.

Dva načina privatizacije

1. model - ZAKUP A3

Koncesija na 30 godina pravca A3 Bregana - Bajakovo koja čini 65 posto ukupnog prihoda hrvatskih autocesta.

- USTUPAK:

Australska banka spremna je odreći se naknade za autoceste iz cijene goriva od 0,60 kuna po litri, kao i naknade od koncesija za benzinske crpke.

- UKUPNA VRIJEDNOST:

2,5 milijardi eura, uz obvezu investitora osigura dovršetak autoceste do Dubrovnika i gradnju Pelješkog mosta čime bi vrijednost investicija narasla za 500 milijuna eura.

2. model ZAKUP CIJELOG HAC-a

Australska Mcquaire grupa ponudila je startnu cijenu od 3,5 milijardi eura, ali i dodatnu investiciju kroz gradnju 100-kilometarske obilaznice oko Zagreba vrijednu približno 500 milijuna eura, čime bi investicija narasla za 500 do milijardu eura.

- USTUPAK:

Cijena cestarina ne bi se povećavala bez dogovora s hrvatskom Vladom, dok bi se dio viška zaposlenih mogao zbrinuti kroz osnivanje outsourcing tvrtki za održavanje autocesta.

- UKUPNA VRIJEDNOST: 4 milijarde eura

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 21:36