PRAVOSUDNA AKADEMIJA IZVAN ZAKONA

Najvažniji suci i tužitelji u zemlji dopustili kršenje zakona: ‘Da, imamo plaće veće od svih u Vladi! To je zato što mi to zaslužujemo!’

Stručni savjetnik u Pravosudnoj akademiji ima plaću za oko 1500 kuna veću od svog kolege koji radi isti taj posao u nekom od ministarstava. Plaća tajnika Akademije i više je nego dvostruko veća od tajnika nekog ministarstva. A njihova ravnateljica dobiva plaću kao i zamjenici ministara, koja je za oko 8 tisuća kuna bruto veća od plaće dekana nekog fakulteta.

Dok ministar pravosuđa Orsat Miljenić pokušava pronaći uštede od 100 milijuna, u jedinoj instituciji za koju je nadležan - Pravosudnoj akademiji, svi zaposleni imaju veće plaće nego što je odredila Vlada. Baš svakom zaposlenom u Pravosudnoj akademiiji dodijeljen je koeficijent veći od onoga što propisuje Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Čak i vozač bi u Pravosudnoj akademiji da su ga zaposlili imao plaću za 900 kuna veću od one koju propisuje uredba.

Otkad je 2010. Pravosudna akademija postala samostalna javna ustanova, koja se financira iz državnog proračuna, njezinim zaposlenicima, dodjeljeni su koeficijenti veći od onih koje propisuju Uredba.

Da stvar bude nevjerojatnija, takvu je odluku donijelo Upravno vijeće Akademije u kojoj su sve redom istaknuti pravni stručnjaci na čelu sa predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom.

Osim Hrvatina u Upravnom vijeću sjede i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, njegov zamjenik Dragan Novosel, predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ranko Marijan, Vesna Vrbetić, sutkinja Vrhovnog suda... A po funkciji i ministar pravosuđa.

Dakle svi oni koji bi trebali osiguravati da se u ovoj državi poštuju zakoni i propisi.

Sve dopušteno

Međutim Upravno vijeće je sredinom lipnja 2010. donijelo Odluku o koeficijentima i osnovici za obračun plaća u Pravosudnoj akademiji koja nije u skladu s Uredbom Vlade. Pa kako je to moguće da je donesena Odluka koja je baš u svemu suprotna odluci koju je donijala Vlada? - pitali smo jednog člana Vlada kada smo dobili prve informacije o plaćama u Pravosudnoj akademiji.

- Zašto što im je to bilo dopušteno. Sve su te agencije i zavodi sami određivali plaće bez da ih je itko kontrolirao. A kad bi u Vladi to i saznali nitko se nije previše time zamarao. Evo, sada vidite na što je premijer Milanović mislio kada je govorio o slučajnoj državi. Toga više neće biti - kaže naš sugovornik.

Da u jednoj javnoj ustanovi, koja se financira iz proračuna, postoje ovakva drastična odustupnja u plaćama i da baš niti kod jednog radnog mjesta nije poštovana visina koeficijenta iz Uredbe Vlade, postalo je vidljivo nedavno nakon što je počeo nadzor po državnim i javnim institucijama. A cilj takvog nadzora je ujednačavenje plaća svima koji ih primaju iz proračuna.

Vlada u akciji

Banski dvori naime, do kraja godine namjeravaju stvoriti sve preduvjete kako bi od 1. siječnja iduće godine svi zaposleni u agencijama, centrima, zavodima za ista radna mjesta i istu složenost poslova trebali imati istu plaću.

Naime, već i prvi podaci iz tih državnih institucija koje je prikupilo Ministarstvo uprave, pokazali su da više od polovice njih ima bruto plaće veće od bruto plaća svojih kolege koji rade po ministarstvima.

Pravosudna akademija je najdrastičniji primjer jer njezini svi zaposlenici imaju veće koeficijente nego što bi trebali. Veći koeficijet naravno znači i veću plaću, a množi se sa osnovicom od 5108 kuna.

No, to neće biti još dugo tako. U Ministarstvu pravosuđa, doznajemo, uskoro namjeravaju otići u upravni nadzor u Pravosudnu akademiju te će “predložiti odgovarajuće mjere”.

Kakva opravdanja

Pojednostavljeno, tražit će od Akademije da svoje plaće usklade sa Uredbom. Također, doznajemo, Ministarstvo će s Akademijom, isplanirati uštede u njihovom proračunu za iduću godinu.

U Pravosudnoj akademiji priznaju: ‘Točno je, imamo koeficijente veće od onih propisanih Uredbom’. Ravnateljica Akademije Ivana Goranić čak priznaje kako su oni predložili Upravom vijeću da donesene takvu odluku te da su im i sami rekli da će koeficijneti biti za 20 posto veći nego što dozvoljava Uredba.

- Naši zaposlenici - zbog složenosti poslova koji obavljaju, ali i zato što je osnivanje naše Akademije bilo jedno od mjerila EU te je naš rad stalno pod monitoringom - trebaju imati veća primanja nego kolege koji rade u ministarstvima ili agencijama odnosno institucijama koje se ne bave EU. Jer i uvjeti koji tražimo za naše zaposlenike su puno veći. Na primjer, svi moraju znati engleski i biti informatički pismeni.

Osim edukacije sudaca, odvjetnika i vježbenika, trenutno provodimo dva projekta EU od 1,2 milijuna eura - objašnjava ravnateljica čija je plaća također daleko veća od one kakva bi trebala biti.

U Uredbi je najveći propisani koeficijent 3,5, a njezin je 5,12. Goranić se pravda kako se kod određivanja svoje plaće rukovodila odlukom Vlade o “utvrđivanju plaće ravnatelja, njihovih zamjenika i pomoćnika”. A prema toj odluci iz 2003. ravnateljima šest institucija - poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ili Agencije za nadzor financijskih usluga - dodijeljen je koeficijent 5,12.

Kod zaposlenih su se, priznaju, držali Zakona o plaćama u javnim službama, ali ne i Uredbe.

- Znamo da država nema novca i spremni smo da nam se plaće smanje i usklade s Uredbom, ali ipak mislimo da bi sve trebalo biti više iznijasnirano i da bi veće plaće ipak trebali imati oni koji rade u institucijama koje su povezane s EU - dodaje ravnateljica.

Goranić upozorava, i da imaju samo 31 zaposlenog premda bi trebali imati gotovo dvostruko više prema sistematizaciji. Akademija je osnovana 2010., ali je nakon što su trebali popuniti preostala prazna mjesta uvedena zabrana zapošljavanja.

Troše i troše

- Tako da naši ljudi imaju i dvostruko više posla - opravdava se ravnateljica.

Od ukupno 13,1 milijuna kiuna koliko iznosi godišnji proračun Akademije više od pola odnosno 7,6 milijuna kuna odlazi na plaće radnika te i honorare vanjskim suradnicima odnosno sucima, pravnim stručnjacima... koji drže predavanja i radionice za polaznike Akademije. Od siječnja do kolovoza ove godine za bruto plaće radnika isplaćeno je 2,7 milijuna kuna ili prosječno po radniku 10.700 kuna bruto, a za honorare 2,3 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:01