Najprije zamrzavanje mjenica, nakon toga bilateralni pregovori

Timovi dobavljača, banaka i pravnika jučer su u Agrokorovu tornju brusili detalje sporazuma o moratoriju na naplatu mjenica, ali zbog kompleksnosti problematike ostaje neizvjesno hoće li se on potpisati u petak ili nakon Uskrsa.

Kako je pojasnio povjerenik Ante Ramljak, sada je cilj zamrznuti pokretanje regresnog prava za vrijeme postupka izvanredne uprave, odnosno dok vjerovnici ne postignu dogovor.

Budući da se Agrokor našao u situaciji da ne može plaćati obveze, sve mjenice dospjele su na naplatu. O kojem je iznosu riječ, Ramljak nije htio govoriti, ali je naglasio da postoji četiri, pet vrsta mjenica, među kojima su i regresne.

Slaba kapitaliziranost

Ono što se želi postići, čini se, jest da obaveze po pitanju mjenica dobavljačima ne uđu u bilance jer bi to mnogima urušilo ionako slabu kapitaliziranost. Kako objašnjava jedan financijaš, na taj bi se način ograničila i njihova kreditna sposobnost te otežali uvjeti poslovanja. Kako postoji više vrsta mjenica i nisu svi dobavljači u istoj situaciji, izgledno je da će se taj problem rješavati na različite načine. Među ostalim, dobavljači će ih moći prijaviti kao tražbinu od Agrokora ili će problem rješavati bilateralnim dogovorom sa svojom bankom.

No, ono što je zasad vidljivo jest da banke ne žele odustati od svojega regresnog prava jer, kako kaže jedan financijaš, u trenutku kada je Agrokor prestao plaćati svoje obveze, banke su morale u roku od 48 sati protestirati mjenice. S druge strane, dobavljači ističu kako bi prisilna naplata potraživanja kreditnih institucija i faktoring društava, bez mogućnosti da oni naplate svoja potraživanja od Agrokora, “imala za posljedicu nastanak nenadoknadive štete za dobavljače i narušavanje stabilnosti prehramberne industrije”... Na kraju, kompromis je svima u interesu. U samom prijedlogu sporazuma koji je javnosti bio dostupan ovih dana često se koriste formulacije poput “u granicama svojih mogućnosti” ili “u mjeri u kojoj je to moguće”, što upućuje na dobru volju svih, ali i mogućnost da stvari krenu u neželjenom smjeru. To podrazumijeva i opciju da sporazum ne potpišu sve banke i faktoring društva, pa se utvrđuje kako “mogu naknadno pristupiti potpisom izjave o njegovu prihvaćanju”.

Ako je suditi po riječima povjerenika Ramljaka, trenutačno se svi dionici jako trude dati svoj doprinos stabiliziranju poslovanja kompanije. Kada je riječ o daljnjem financiranju Agrokora, Ramljak je ponovio da je kreditom od 80 milijuna eura kompanija dobila na vremenu te da u idućih 30-ak dana predstoji slaganje poslovanja grupacije.

Dodatni kredit

- Nakon toga ćemo vidjeti manjka li nam sredstava i treba li nam dodatni kredit ili ne - rekao je Ramljak.

U procjeni potreba financiranja trebala bi pomoći i analiza konzultantske kuće Alvarez & Marsal o toku novca u koncernu.

K tome, same kompanije unutar Agrokora, poput Leda i Jamnice, rade vlastite procjene potrebnih minimalnih sredstava za početak nabave sirovina. Tek potom će krenuti novi pregovori s bankama, moguće i s novim financijerima izvan kruga šest vodećih vjerovnika Agrokora.