‘Ajme skandao‘

Na srbijanski zakon ‘reagirao‘ i sam Marin Držić: ‘I pijavica ljubi krv čovječju, ali mu dušu vadi‘

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje odlučilo je na duhovit način reagirati na srbijanski Zakon o kulturnom nasljeđu

Spomenik Marina Držića na Malom stradunu na Babinom kuku

 Admir Buljubasic/Cropix

Velika bura digla se u javnosti zbog Zakona o kulturnom nasljeđu Republike Srbije zbog svojatanja dubrovačkih književnika, u kojemu se tvrdi da ona jednako pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi.

Burno je reagirala Matica hrvatska, koja je zgrožena Zakonom jer smatraju da se iza svojatanja Marina Držića i Ivana Gundulića krije želja za prisvajanjem hrvatskog teritorija i hrvatskog mora. Iz Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova stižu vijesti da se priprema oštra reakcija.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje odlučio je na duhovit način reagirati na srbijanski Zakon. Putem Facebooka objavili su 'izjavu Marina Držića u vezi s ponovnim srbijanskim posezanjem za dubrovačkom književnošću'.

Poručuju kako se dubrovačka podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje obratila Marinu Držiću kako bi čuli njegov komentar u vezi s donošenjem srbijanskoga zakona o kulturnom nasljeđu u kojem se svojataju i njegova djela

- Trijeba je sad rijeti kako me uvelike disperava kvantitat nečiviltati kojom se tratava naša kvestijon od jezika. Što im to okora? Ali scijene da će njihovi usilovani i usioni argumenti veramente persvadat i sedukat ljude nazbilj, ljude od šijence, ljude što imaju inđenja. Inkvjetani smo zadosta tijem svijem, ma nećemo zgučulavat.

Ne imam intencijon konvinkat one ljude nahvao štono im šijenca nije bliza… Ne može se istinom konvinkat neko ko veritat ne ljubi, ali ona je od velike importance ondi gdje je nagrđena.

Oponjat ću sve laži jer nije lašnje stvari neg li oponjat ono čega nije! I neću se puštit tiranidžat od nikoga, jer bi to imalo rijet da tradiškavam i sve naše dične i uzmnožne pisce. Možemo imađinat da nam invidijaju, ma to ne hoće rijet da ćemo čedat svoje.

Dubrovčani jesu skladni, jerbo odvazda nijesu mahniti, ma znaju dobro što je to libertat i kako se ona čuva. Poradi tega što nijesu imali pisaca u brijeme u koje mi hi imasmo, danaske ne imaju škropula rijeti da su naški pisci njihovijem jezikom verse skladali.

Ajme skandao, u jednu riječ."

Na kraju su iz Instituta poručili: 'U neformalnom razgovoru dum Marin nam je još dodao da „i pijavica ljubi krv čovječju, ali mu dušu vadi", s čime smo se, naravno, složili'.

Marin Držić najpoznatiji je dubrovački dramski pisac koji je rođen 1508. godine u Dubrovniku, a umro je 1567. u Veneciji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 20:01