ZAGREB - Hrvatska narodna banka lani je imala nešto više od 2 milijarde kuna dobiti, a državni proračun od toga neće dobiti ni lipe! Za usporedbu, lani je od 553 milijuna kuna dobiti središnje banke proračun dobio nešto više od 318 milijuna kuna.
Razlog za takvu “škrtost” HNB-a prema državi, koja će ove godine imati najmanje 15 milijardi kuna deficita, pa bi joj koja milijarda itekako dobro došla, objašnjavaju metodološkim razlozima.
- Postoji propisana metodologija i računovodstveni standardi, kojih se HNB strogo pridržava. U ovom konkretnom slučaju, gotovo cijela dobit koju smo ostvarili u prošloj godini rezultat je tečajnih razlika, a ona ne ide u državni proračun, nego se zadržava u pričuvama HNB-a - rekao nam je danas guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Fluktuacija tečaja
Naime, prema članku 57. Zakona o HNB-u, “ako je višak prihoda nad rashodima manji od ostvarene neto dobiti s osnove usklađivanja vrijednosti pozicija bilance stanja s promjenama tečaja i s promjenama tržišnih cijena, višak prihoda nad rashodima u cijelosti se raspoređuje u opće pričuve”, stoji u pojašnjenju HNB-a.
Argumentiraju to brojkama: nerealizirana neto dobit s osnove tečaja i fer vrijednosti iznosila je 2,076 milijardi kuna, a višak prihoda nad rashodima manji je od toga iznosa, pa se sve raspoređuje u pričuve, završava HNB. U prijevodu: HNB te dvije milijarde kuna ne bi zaradio da nije bilo velike fluktuacije tečaja.
- Dobit koju smo lani ostvarili posljedica je tečajnih razlika. Što ako ove godine zbog istih razloga budemo imali gubitak? Onda ćemo ga morati pokriti upravo iz tih rezervi, u kojem usmjeravamo dobit za prošlu godinu. Mi ne možemo tu papirnatu dobit dijeliti u kešu! - kazao nam je jedan sugovornik iz središnje banke.
Financijska injekcija
Vlada i Hrvatska narodna banka zbog ovog posljednjeg poteza središnje banke na pragu su novog spora. U vladajućoj koaliciji tvrde da je HNB i ranijih godina ostvarivao dobit, koju je obično u cijelosti ili dijelom uplaćivao u državnu blagajnu.
Nema razloga, tvrde, da barem dio lanjske dobiti ne završi u proračunu, i tako malo olakša teško stanje državnih financija.
- Treba poći od činjenice da HNB upravlja novčanom masom u ime i za račun Republike Hrvatske. Međutim, u svojim ključnim odlukama HNB se ponaša kao da ne radi za Hrvatsku.
Naprotiv, u tim odlukama, posebice u ovim otežanim uvjetima, osjeća se određena razina netrpeljivosti prema vladajućim strukturama. Ovakve odluke pokazuju i određeni prezir prema našoj domovini. Izgleda da su u HNB-u zaboravili da trebaju raditi za Hrvatsku, a ne za nekoliko velikih banaka - ocjenjuje Goran Marić, saborski zastupnik HDZ-a.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA