Na lokalnim izborima se neće moći kandidirati osuđeni na najmanje šest mjeseci zatvora

Ministarstvo pravosuđa i uprave poslalo je u javno savjetovanje izmjene Zakona o lokalnim izborima prema kojima bi se već od svibanjskih izbora zabranilo kandidiranje svima koji su pravomoćno osuđeni na zatvor od najmanje šest mjeseci i uvjetno ili su kaznu zamijenili radom za opće dobro.

Prema istim uvjetima, bez obzira na trajanje kazne zatvora, propisuje se i da pravomoćnom presudom za svako kazneno djelo automatski prestaje mandat lokalnim dužnosnicima.

Sva kaznena djela

U Ministarstvu su prvo planirali proširiti postojeći opseg kaznenih djela koja su zapreka za kandidiranje. Među ostalim, spominjala su se djela vezana uz obiteljsko nasilje i spolno uznemiravanje, što onda zahvaća i župana požeškog-slavonskog Alojza Tomaševića, koji je pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora uvjetno nakon što je pretukao svoju suprugu.

Tomašević je izbačen iz HDZ-a, ali je ostao župan, ali prema ovim izmjenama zakona to više ne bi mogao biti jer bi mu automatski prestao mandat, a sada se neće moći ni kandidirati.

No, u Ministarstvu su se ipak odlučili na varijantu da se ne proširuje popis kaznenih djela, nego da to budu sva kaznena djela, jer, tumače, uvijek bi se moglo problematizirati zašto neko djelo jest ili nije na popisu.

To se, naravno, ne odnosi na one koji su rehabilitirani, odnosno njima se, kao i svim drugim građanima, briše djelo iz kaznene evidencije.

Sadašnji zakon, koji je mijenjan 2016., propisao je da se ne mogu kandidirati pravomoćno osuđeni, uključujući i uvjetnu osudu na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci za niz kaznenih djela iz Kaznenog zakona, ali tu nije bilo djela nasilja u obitelji ili spolnog uznemiravanje.

Aktualni zakon definirao je i da mandat lokalnog dužnosnika automatski prestaje ako je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci bezuvjetno, no sada je i to pooštreno tako da mandat prestaje bez obzira na trajanje kazne zatvora i bez obzira na to je li uvjetna ili bezuvjetna ili je zamijenjena radom za opće dobro.

Precizira se i prestanak mandata automatizmom zbog odjave prebivalište zbog slučaja HDZ-ove načelnice Lovreća, Anite Nosić, na način da više neće pisati da mandat prestaje danom prestanka prebivališta, nego danom odjave prebivališta kako ne bi bilo različitih tumačenja kao i u njenom slučaj zbog kojeg je dobila povlašteni POS-ov kredit u Zagrebu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pozdravlja ove promjene, smatra da bi se u slučaju taksativnog navođenja djela uvijek moglo neko pogreškom propustiti propisati ili bi neko kazneno djelo tek kasnije moglo biti prepoznato kad se slučaj pojavi u praksi, a u aktualnom zakonu, npr., nije bilo kaznenog djela nasilja u obitelji.

Osude za prekršaje

- U svakom slučaju, bez obzira na to o kojem se rješenju radi, stava sam da bi osuđivanost zbog kaznenog djela nasilja u obitelji svakako trebala biti zapreka za kandidiranje na lokalnim izborima, kao i razlog za prestanak mandata.

Naime, nedavno smo svjedočili presudi za obiteljsko nasilje javnoj i političkoj osobi koja je u konačnici kažnjena tako da mu kazna nije bila prepreka za nastavak obavljanja svih javnih i političkih funkcija, a što svakako nije primjer dobre prakse u borbi protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama - poručuje pravobraniteljica.

No, upozorava da bi se trebala razmotriti i mogućnost da i prekršajna osuđivanost zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji bude zapreka za kandidiranje te razlog za prestanak mandata.

- Kod prekršajnih djela iz područja nasilja u obitelji treba imati u vidu činjenicu da se u određenom broju takvih slučajeva radi i o osobama koje su već ranije bile osuđivane pa zaista može biti dvojbeno da netko tko je više puta bio pravomoćno osuđivan zbog prekršaja iz područja nasilja u obitelji obnaša takve dužnosti - smatra Ljubičić.