Najiščekivaniji financijski događaj regije, Money Motion, prvog je dana održavanja, 9. ožujka okupio vodeća imena FinTech industrije i više od 1000 registriranih posjetitelja. Zagrebačka kuća za ljude i umjetnost, Lauba, već se od devet sati počela puniti brojnim posjetiteljima koji su se o temama poput rasta popularnosti digitalnih banaka, naglog pada kripta ili pak o digitalnim identitetima došli informirati iz prve ruke.
Moderni groove ritmovi još su prije svečanog otvaranja nagnali posjetitelje da zauzmu najbolja mjesta ispred glavne pozornice, a konferenciju je potom u ime organizatora svečano otvorio izvršni direktor Jackie agencije, Božidar Pavlović. U jednostavnoj rečenici Pavlović je opravdao potrebu za ovakvom konferencijom odnosno dijalogom između stručnjaka iz banaka, platnih i financijskih tehnologija te kripto svijeta:
“Vrijeme je da disruptiramo industriju jer se banke oslanjaju na tehnologije iz 90-ih i to se mora promijeniti. Zato smo napravili Money Motion.“
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, Sandra Švaljek se u svom uvodnom govoru složila da se nalazimo u revoluciji življenja, ali jedno što ne smijemo mijenjati je sigurnost korisnika kojoj cijela industrija teži. Da se industrija mora usmjeriti na korisnike, a manje pažnje obraćati na konkurenciju utvrdio je Andrius Bičeika, zamjenik glavnog direktora u Revolutu te prvi put javno potvrdio da Revolut kod nas ima više od 300 tisuća korisnika te da im je upravo Hrvatska među top 20 tržišta u svijetu, priopćeno je iz organizacije konferencije.
Na prvom panelu predstavnici najvećih banaka u Hrvatskoj - RBA, OTP, PBZ i Addiko - složili su se u jednome – šanse za recesiju širom Europe su male, a Hrvatska se nalazi u dobrom položaju. Naime, kamatne stope kod nas će i dalje rasti, ali to će se događati puno sporije nego u drugim članicama Europske unije. Razlog tome je, između ostalih, hrvatski regulatorni okvir koji ograničava njihovo povećanje. Osim toga, Hrvatska će ove i narednih nekoliko godina i dalje na raspolaganju imati europski novčani priljev.
O odnosu između konkurenata, tradicionalnih banaka na jednoj strani i startups s novim tehnologijama na drugoj, svi su se predstavnici složili da će konkurencija blagonaklono djelovati na razvoj. Jedni će druge, a pogotovo FinTech banke, gurati prema podizanju ljestvice u korisničkom iskustvu, primjeni umjetne inteligencije u financijskom poslovanju, održavanju sigurnosti i privatnosti korisnika, ali i istovremenom korištenju velikog broja podataka za optimizaciju ponude.
Ivan Šimičević, član uprave OTP banke također se nadovezao na korištenje „big data“ u bankarstvu te iznio pretpostavku da će do 2023. na svijetu postojati 50 bilijuna uređaja koji će takvim podacima upravljati i raspolagati. Iz toga je zaključio kako je tehnološki napredak banaka samo prilagođavanje na okolinu i uvjete koji se ne mogu izbjeći.
Ivan Ostojić, glavni poslovni direktor Infobipa govorio je o embedded plaćanju kao primjeru pametne tehnologije u bankarskom sektoru. Istaknuo je primjer Indije koju uskoro očekuje plaćanje unutar WhatsApp aplikacije. Čak se 800 milijuna Indijaca i Indijki nalazi na spomenutoj aplikaciji pa su se svakakve transakcije, od naručivanja hrane do online kupovine, na nju premjestile. Shodno tome, u Indiji je, kako objašnjava Ostojić, jednostavnije ugraditi plaćanje u postojeću aplikaciju nego razvijati novu koja će tome istome služiti.
U sljedećem predavanju na ovo se nadovezao Sean Neary, voditelj upravljanja rizicima u Nexi grupi koja se bavi razvojem embedded plaćanja. Napomenuo je kako su pokušaji prevara, koji su i bili tema njegova predavanja, česti na novim aplikacijama na kojima se ono uvodi.
Izazovi su u kripto i FinTech tvrtkama svakodnevni, ali jedan od učestalih je rizik odnosno njegova procjena. Kako bi se osvrnuli na temu, na ljubičastu pozornicu Money Motiona popelo se čak petero panelista. Razgovarali su o prevarama kao o jednom od rizika te su se složili da su potrebni posebni regulatorni okviri za ovu specifičnu industriju. Ratko Drča, direktor u Deloitteovom savjetu za rizik za kraj se nadovezao na isto te poručio kako kroz nekoliko godina svakako očekuje postavljanje temeljnih pravila te omogućavanje poštene igre u kripto industriji.
Pitanja regulacije novih tehnologija i kompanije koje se na njihovim temeljima zasnivaju u financijskoj industriji, dotakli su se predstavnici različitih igrača na tržištu, od Linarda Martinčevića iz HNB-a i Anamarije Staničić iz HANFE do Filipa Šaravanje iz Aircasha i Tomislava Gračana iz Zagrebačke burze. Najviše su istaknuli povlaštenu poziciju inovatora u Hrvatskoj koji zbog značajno manjeg broja igrača na nacionalnom tržištu mogu daleko lakše pristupiti ključnim osobama u donošenju tržišnih regulacija sa svojim pitanjima i zahtjevima, te posljedično izazvati ili poremetiti postojeće stanje na tržište.
Kako osigurati da nova generacija talenata bude ta koja će gurati granice postojećih okvira, bila je tema posljednjeg panela prvog dana konferencije, na kojoj su se susreli predstavnici visoko obrazovnih institucija. Irena Guszak iz RIT Croatia, Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta u Splitu, Mislav Balković s Visokog učilišta Algebra te Sanja Sever Mališ s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, složili su se da je njihova glavna uloga u stvaranju novih FinTech stručnjaka, ponuditi im interdisciplinarno i projektno obrazovanje s vrhunskim stručnjacima, dodaje se u priopćenju.
Najveću regionalnu FinTech konferenciju u Zagrebu organizirali su ASEE, Monri, UBIK i Mastercard, u partnerstvu s Nexi i OTP bankom. Više informacija na www.money-motion.eu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....