O psihijatrijskim se dijagnozama rijetko govori jer stigma vezana uz mentalne poremećaje dandanas nije rijetkost. Situacija se ipak, premda sporo, mijenja. Naime, sve je veći broj psihijatara specijalista koji mogu pomoći, hospitalizacije su kraće a lijekovi sve učinkovitiji. Pokazuje to i najnovije izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Mentalni poremećaji u Hrvatskoj za 2022. godinu.
Primjerice, u 2022. godini Hrvatska je imala 564 psihijatra, a prije dvadesetak godina tek 244. Riječ je o povećanju od čak 104 posto, kažu stručnjaci. No, broj kreveta u istom se razdoblju smanjio za 21 posto. Broj kreveta o kojim brine jedan psihijatar također se smanjio s 13 na 6,9. Novi podaci govore da Hrvatska ima 14,7 psihijatara na 100.000 stanovnika, a 1997. bilo ih je samo 7,2, ili upola manje.
"Dobro je da se povećava broj liječnika koji skrbe o psihijatrijskim pacijentima. Dapače, naš je cilj da se u skrb uključuju i drugi stručnjaci poput psihologa i socijalnih pedagoga. U modernoj psihijatriji oni su dio tima koji sudjeluje u oporavku pacijenta. Također se sve više uključuju i osobe koje imaju osobnih iskustva s mentalnim problemima te pomažu pacijentima.
Oni iz prve ruke mogu svjedočiti da je oporavak moguć i zato ih uključujemo u proces liječenja", objašnjava doc. dr. Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice za kvalitetu Psihijatrijske klinike Vrapče. Dodaje da su takvim pristupom pacijenti jako zadovoljni i više suradljivi, što je inače teško postići, a vrlo je važan segment oporavka.
Naime, u Hrvatskoj je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti registrirano 824.486 osoba s dijagnozom nekog mentalnog poremećaja, a među njima gotovo 50 posto su u dobi od 20 do 64 godine, dakle radno aktivni. Najčešće je riječ o shizofreniji, shizotipnom i sumanutom poremećaju te mentalnim poremećajima uzrokovanim uzimanjem droga i alkohola.
Također, mentalni poremećaji sudjeluju s oko 2 do 3 posto u ukupnom mortalitetu, pa je tako, prema novim podacima HZJZ-a, u 2022. godini umrlo 1876 pacijenata s dijagnozom nekog mentalnog poremećaja. Najčešće se radilo o demencijama (1003), alkoholizmu (335) i oštećenjima te disfunkciji mozga (281). Vjerojatno je onih koji bi zbog nekog mentalnog poremećaja trebali stručnu pomoć i više, ali nerijetko ostaju u sivoj zoni zbog još uvijek prisutne stigme.
No, situacija se ipak mijenja nabolje što povećanjem broja stručnjaka što pojavom bolje terapije koja omogućava da se oboljeli rjeđe hospitaliziraju, ali se koriste i novi modeli liječenja koje omogućava digitalna tehnologije.
"Mi već dulje vrijeme, a to se značajno potenciralo u vrijeme pandemije korone, koristimo digitalnu tehnologiju u online terapiji, što osobito dobro prihvaćaju mladi. Naime, istina je da se značajno povećao broj psihijatara u posljednjih dvadesetak godina, ali problem je u činjenici da su neravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj. Koncentracija je u Zagrebu, a manje sredine nemaju tu sreću. Upravo zato je digitalna tehnologije put da do pomoći dođe što više pacijenata", objašnjava doc. dr. Ćurković.
U novim pristupima liječenju treba tražiti i razlog što psihijatrijski pacijenti prosječno znatno kraće borave u bolnicama nego prije dvadesetak godina, pa se tako u općim bolnicama vrijeme boravka prepolovilo. Među pacijentima i dalje prevladavaju muškarci, a najčešći je razlog hospitalizacija alkoholizam, koji je u 2022. godini bio razlog za 5562 boravka u bolnicama. Po dijagnozi slijede shizofrenija, depresija, reakcije na teški stres uključujući i PTSP.
Žene se najčešće hospitaliziraju zbog depresije, shizofrenije te mentalnih poremećaja nastalih oštećenjem i disfunkcijom mozga. Pod dijagnozom depresije, u 2022., hospitalizirana su 3323 pacijenta, od kojih je gotovo dvostruko više bilo žena. Najčešće su hospitalizirani pacijenti u dobi od 40 do 59 godina, njih 14 na 100.000, no zanimljivo je da je u dobi od 10 do 19 godina stopa hospitalizacije zbog depresije bila 21,3 na 100.000.
Premda podaci govore da je broj hospitalizacija zbog shizofrenije (4278) u padu, to je i dalje jedan od vodećih mentalnih poremećaja odmah nakon alkoholizma, sa 111 hospitalizacija na 100.000 stanovnika. Ujedno, to je dijagnoza s najduljim boravkom pacijenata u bolnicama. Prosječno je trajanje liječenja oko dva mjeseca, a muškarci su češći pacijenti.
"Način rada psihijatara jako se promijenio. Sve veći je naglasak na izvanbolničkom liječenju, odnosno nastojimo doći što bliže pacijentima u njihovoj zajednici umjesto da, kao nekad, dugotrajno borave u bolnici", zaključuje doc. dr. Ćurković.