Murganićkin zakon ubrzat će posvojenje djece iz domova

Novi, izmijenjeni prijedlog Obiteljskog zakona, prema najavama, trebao je biti upućen u javnu raspravu ovaj tjedan, no, kako doznajemo, u ponedjeljak je u Vladi održan 2,5-satni sastanak resorne ministrice Nade Murganić s premijerom Andrejom Plenkovićem i predstavnicima HNS-a te je dogovoreno da se zakon još malo “izbrusi”.

- Predstavljene su nam konkretne izmjene u odnosu na povučeni prijedlog te smo dobili detaljnije odgovore na naše ranije dostavljene primjedbe. Dogovoreno je da nam Ministarstvo pripremi čistopis novog prijedloga zakona, nakon čega ćemo se ponovno sastati i usuglasiti konačni nacrt - kaže Marija Puh, saborska zastupnica HNS-a i potpredsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport.

Kako neslužbeno doznajemo, tim Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike koji je radio na izmjenama povučenog prijedloga Obiteljskog zakona prihvatio je većinu primjedbi HNS-a - od izbacivanja definicije obitelji iz zakonskog teksta preko ukidanja obaveznog mirenja bračnih partnera do potpunog izjednačavanja bračnih i izvanbračnih zajednica - no ostao je prijepor oko načina pokretanja razvoda bračnih partnera s maloljetnom djecom i obaveze sastavljanja roditeljskog plana.

Biološki roditelj

HNS i dalje stoji na stajalištu da je sadašnje rješenje, po kojem se roditelji obraćaju prvo centru za socijalnu skrb u kojem se, uz stručnu pomoć, dogovaraju i sastavljaju roditeljski plan te tek tada idu na sud, puno bolje, dok Ministarstvo zastupa stav da se brakorazvod pokreće na sudu, a da se roditelji tek tada obraćaju centru i odlaze na roditeljsko savjetovanje.

- Vidjet ćemo uskoro finalnu verziju zakonskog prijedloga i nastaviti razgovore - kaže zastupnica Puh.

Među izmjenama koje je predstavila ministrica Murganić nalazi se i trajno izbacivanje odredbe prema kojoj biološki roditelj djeteta koje živi u domu ili udomiteljskoj obitelji može biti lišen roditeljske skrbi (što je preduvjet za djetetovo posvojenje) tek “ako dulje od tri mjeseca ne ostvaruje sadržaje roditeljske skrbi prema djetetu s kojim ne živi”.

Pojedini suci i stručnjaci u socijalnoj skrbi tumačili su ovu odredbu iznimno rastezljivo pa su poznati slučajevi roditelja koji bi jednom u tri mjeseca nazvali dom i pitali kako im je dijete te im na temelju tog jednog poziva nije oduzimana roditeljska skrb, a djeca bi godine provodila u domu. Takve odredbe nema u sadašnjem Obiteljskom zakonu, koji je na snazi od 2015., no ponovno je propisana u povučenom zakonskom prijedlogu.

Upute o skrbi

U predstavljenom prijedlogu i dalje ostaju tzv. anticipirane naredbe, koje su preimenovane u “upute i želje o skrbi”, a prema kojima svaka osoba u nadležnom centru za socijalnu skrb ili kod javnog bilježnika može izreći svoju želju o tome kome želi povjeriti na skrb svoju djecu ako ostane bez poslovne sposobnosti ili premine, kao i upute o vlastitom liječenju u slučaju da bude u stanju u kojem sama za sebe neće moći donositi odluke. Sastanku u Vladi je, kako doznajemo, prisustvovala i dr. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i neformalna predsjednica radne skupine koja je izradila povučeni prijedlog Zakona.