Jednoj našoj starijoj sugrađanki nedavno se na kućnom pragu pojavila grupa Skandinavaca, tražeći smještaj u apartmanu na njenoj adresi. Pokazali su joj urednu rezervaciju Booking.coma s upisanom adresom njezine kuće gdje inače nema apartmana. Ona ništa ne iznajmljuje.
Tko tako bezočno koristi tvoju imovinu i zašto?! Potrajalo je određeno vrijeme dok se u kontaktu gostiju preko Booking.coma nije ustanovilo da se rezervirani apartman nalazi u susjednoj kući, novogradnji bez uporabne dozvole pa time i bez kućnog broja i adrese, zbog čega je vlasnik na Bookingu i postavio adresu susjeda. Naravno bez pitanja i dopuštenja, a i po svemu sudeći upitnog rješenja o iznajmljivanju. Svakako posla tu ima za inspekciju i policiju, piše Dubrovački vjesnik.
Što treba za kategorizaciju?
Iznajmljivanje je postalo toliki biznis da u sveopćoj pohlepi generira nove probleme i to ne samo u iznajmljivanju bez rješenja o pružanju ugostiteljske djelatnosti smještaja već i suprotno GDPR-u, imovinsko-pravnim odnosima itd.
Je li moguće da rješenja o iznajmljivanju imaju vlasnici apartmana u zgradama koje nemaju uporabnu dozvolu, odnosno ulicu i kućni broj, nego na velikim platformama kao što je Booking.com za adresu apartmana navode prvu susjednu adresu?
Koliko je takvih slučajeva u Dubrovniku i što bi trebali napraviti susjedi apartmana koji koriste njihov kućni broj? Kako se takvi apartmani kategoriziraju ako adresa apartmana i nekretnine za koju vrijedi kategorizacija nisu iste? Sva smo ta pitanja uputili u mjerodavni županijski Ured za gospodarstvo i Državnom inspektoratu. Ivo Klaić, pročelnik županjskog Ureda koji izdaje rješenja o iznajmljivanju odnosno pružanju usluge smještaja te kategorizira dubrovačke apartmane potvrđuje da je postupak kategorizacije nemoguć bez točne adrese.
- Nije moguće napraviti rješenje o iznajmljivanju na drugoj adresi od one na kojoj se apartman iznajmljuje, ali to je stvar inspekcije. Ne postoji mogućnost kategorizacije apartmana bez uporabne dozvole. Ta je privremena mogućnost vrijedila samo za fizičke osobe temeljem Zakona o legalizaciji kad se moglo ishoditi privremeno rješenje – govori Ivo Klaić. Potvrdio je kako nažalost, postoji dosta slučajeva zlouporabe rješenja, kojima su čest razlog loši međuljudski odnosi, čak manje susjedski koliko unutar obiteljski jer je iznajmljivanje unosan posao.
- Sve bi to trebao bolje regulirati novi Zakon o turizmu. Promjene su nužne, ponajprije razdvajanje iznajmljivača apartmana od onih iznajmljivača koji pružaju usluge u domaćinstvu, a smatram i da tu ne bi trebalo svakom omogućiti više od deset kreveta za smještaj u domaćinstvu. Sve bi to trebao regulirati novi Pravilnik. Sadašnji svakako treba izmijeniti jer je pun nelogičnosti pa se ne vrednuje kvaliteta smještaja i ulaganja u uređenje nego samo veličina prostora. Tako primjerice, apartman u povijesnoj zgradi ne može dobiti četiri zvjezdice jer nema 24 četvorna metra, mada je nov i luksuzno uređen, a neki apartman u novoj betonskoj zgradi može, jer je veći, a uređen polovnim namještajem – govori pročelnik Klaić za Dubrovački vjesnik.
Booking.com i država
Iz Državnog inspektorata nisu odgovorili što poduzimaju oko ovog ‘fenomena’ ni koliko su prijava dobili i izvida napravili. Ne treba to ni čuditi kada se zna da su nedovoljno ekipirani kada je u pitanju obala na kojoj su deseci tisuća apartmana. Dovoljno za lov u mutnom onih koji iznajmljuju suprotno rješenju o iznajmljivanju, odnosno bez ikakvog rješenja, ili pak iznajmljuju vlastite vikendice koje vode kao nekomercijalni smještaj, a turiste kao prijatelje.
Niti iz Booking.coma nismo dobili odgovor na upit jesu li im poznati ovakvi slučajevi i kako na njih reagiraju. Regionalni voditelj dubrovačkog ureda Booking.com-a Vlatko Pavlović, nije kaže ovlašten odgovarati na medijske upite, a iz centrale u Nizozemskoj nisu odgovorili na naš upit.
Osnivač i manager u Direct Bookeru Nino Dubretić kaže kako lažne rezervacije postoje još otkad se smještaj plaćao gotovinom, što je danas rijedak slučaj.
- Ljudi tad nisu imali zaštite od otkazivanja rezervacije i onda je mogao netko s time manipulirati. Sada sve stranice uzimaju kreditne kartice i garantiraju za plaćanje pa su iznajmljivači sigurni. Nesiguran može biti samo ona tko je na svoju ruku insistirao da ostane na gotovinskoj naplati i onda ne može autorizirati karticu niti je naplatiti ako ju se netko ne pojavi i izvisio je. Ako postoje lažne rezervacije, iznajmljivač ih svjesno prihvatio – govori Dubretić.
Dubretić kaže kako kod registracije Bookingovih apartmana na susjednu kuću, ta velika platforma ne kontrolira takve detalje.
- To su pravila svake države za sebe. Država regulira tko može imati dozvolu i iznajmljivati i prijavljivati goste. Ako ured za kategorizaciju izda rješenje za pogrešan objekt, onda tu nije problem Booking.coma ili Airbnba nego onoga tko je izdao dozvolu, odnosno problem iznajmljivača ako ishodi dozvolu na neku drugu, opet svoju kuću, a nju ne iznajmljuje. To nitko od internet stranica ne može kontrolirati jer je to stvar nacionalnih pravila. Booking.com je globalan on ne definira takve stvari, država se treba pobrinuti da se iznajmljuje samo registrirano –kaže Dubretić.
Dodajmo i kako posljednjih dana turistički djelatnici u Hrvatskoj i udruge iznajmljivača upozoravaju građane da trebaju pripaziti putem kojih oglasa i internetskih stranica pronalaze smještaj te provjeriti ima li za određeni smještaj recenzija korisnika. Iznajmljivač bi se trebao potpisivati punim imenom i prezimenom, a njegovi osobni podaci i podaci agencije trebali bi se nalaziti na svim promotivnim materijalima, uključujući i društvene mreže i internetsku stranicu putem koje se oglašava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....