MRTVI U SREDIŠTU SUKOBA O NOVOM ZAKONU Predlažu se promjene za koje neki tvrde da predstavljaju zadnji čavao u lijesu javnih pogrebnih poduzeća

Politički sukobi u Hrvatskoj došli su, i to doslovno, na groblja. Povod je recentno 18. mijenjanje Zakona o komunalnom gospodarstvu, koje otvara mogućnost veće privatizacije pogrebnih usluga. Kako se godišnje na grobljima i krematorijima obrne više od pola milijarde kuna, očekivano su mnogi za zadržavanje statusa quo, a još je više onih koji pokušavaju ući u branšu koja nikad neće propasti.

Kritičari slikovito opisuju da će Zakon o komunalnom gospodarstvu postati zadnji čavao u lijesu pogrebnih poduzeća u vlasništvu lokalne samouprave. Otvoren proces tržišne utakmice u osjetljivoj pogrebničkoj djelatnosti, zapravo, otvara Pandorinu kutiju zla koja će i građanima i zajednici donijeti niz problema.

Ostao im samo ukop

Tako je Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, uputio premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojem je iznio optužbu kako “novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, nažalost, potvrđuje sindikalne strahove jer pogrebna poduzeća (komunalna trgovačka društva) prisiljava na izuzimanje djelatnosti koje sada obavljaju uz osnovnu i koje omogućavaju pružanje kompletne usluge na jednom mjestu, a odnose se na prijevoz, prodaju pogrebne opreme, cvjećarstvo, gradnju grobnica i klesarske usluge”. Iz sindikata su upozorili da će, ako prođe ovaj zakon, javno pogrebno poduzeće, uz obvezu održavanja groblja u koja su uložena znatna sredstva zajednice, moći raditi samo ukop pokojnika.

Sve drugo preuzet će privatnici i realan scenarij uključuje otpuštanje radnika u javnim pogrebnim poduzećima, a onda, “posve izvjesno, pogoršanje kvalitete održavanja dosad dobro održavanih groblja budući da će se vrlo brzo pokazati problem nedostatka prihoda po osnovi pružanja nekadašnjih drugih usluga, sada zakonski uskraćenih javnom sektoru u korist privatnog”. Zato je od Plenkovića zatraženo da ne stavlja izvan snage Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, čime bi se komunalnim društvima i nadalje omogućili prijevoz i preuzimanje pokojnika, za što imaju sve potrebne dozvole i što uspješno i kvalitetno obavljaju na tržištu zajedno s privatnim subjektima.

Nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, prihvatila je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 21. prosinca 2017. godine.

U veljači je Sabor raspravljao o tom zakonu i sve je nekako prošlo mimo javnosti. U ime ministra Predraga Štromara, državni tajnik Željko Uhlir pojašnjavao je kako je nakana uspostaviti sustav komunalnoga gospodarstva usklađen sa zakonima kojima se uređuju opskrba vodom i odvodnja, gospodarenje otpadom, pogrebnička djelatnost, javna nabava, koncesije i pružanje usluga. “Na odgovarajući način uredit će se pitanje značaja komunalnoga gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo”, izjavio je Uhlir.

Lex krematorij

Iz opozicije su uputili niz zamjerki, uglavnom kako prijedlog ide u smjeru daljnje centralizacije, privatizacije i liberalizacije komunalnih usluga, spominjalo se pogodovanje određenim lobijima, a Mladen Madjer (HSS) zakon je nazvao “lex krematorij” jer bi trebao završiti, kao i niz zakona, u krematoriju. Međutim, očito je da u oporbi nisu predvidjeli da će najžešći otpor novom zakonu stići - figurativno govoreći - s groblja i gotovo da nije bilo kritika toga dijela Zakona o komunalnom gospodarstvu. Iako bi predviđene izmjene mogle utjecati i na mrtve i na žive.

Tako se u članku 33. dopušta mogućnost da se trgovačkim društvima prepusti “održavanje groblja i krematorija”, dok se u članku 48. omogućava desetogodišnja koncesija privatnicima u tim djelatnostima. Tek će se vidjeti posljedice ovog zakona (bude li usvojen u sadašnjem obliku), ali otpori su veliki.

U razgovoru za Jutarnji list Bruno Bulić je iznio teške kvalifikacije, opisujući taj zakon kao “san svakog mafijaša jer se otvaraju neslućene mogućnosti za stalnu zaradu”.

“Već je Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, koji je donio SDP, otvorio prostor privatnicima, ali sadašnjim zakonom se ide na uništavanje javnih groblja, iako su vrlo rijetke pritužbe na njihov rad. Sada se to želi uništiti jer je riječ o velikom biznisu na koji neki žele staviti šapu. Posljedice će biti dvostruke: s jedne strane pad kvalitete usluga, a s druge, puno zaposlenih završit će na burzi rada”, ističe Bulić.

Stabilna djelatnost

Da je umiranje stabilna i profitabilna djelatnost, potvrđuju podaci Udruge pogrebnika, prema kojima se u pogrebničkom biznisu u Hrvatskoj godišnje okrene oko 550 milijuna kuna. Osim toga, gradska groblja imaju dosta zaposlenih, u Puli ih je tridesetak, u Rijeci oko 100, u Splitu oko 200, a mnogi od njih mogli bi ostati bez posla jer će se smanjiti prihodi groblja i krematorija.

Gradovi i općine od koncesija zarade od tri do pet milijuna kuna. Komunalna poduzeća imaju 52 posto udjela na tržištu, a imala bi i više da nije situacije u Zagrebu, drže u Udruzi pogrebnika, gdje zagovaraju privatizaciju. “Od 8500 zagrebačkih sprovoda godišnje, 72 posto obavljaju privatna pogrebna poduzeća. Hrvatski sabor je 2004. odredio da će preuzimanje i prijevoz osobe od mjesta na kojem je umrla do mrtvačnice na groblju ili krematoriju biti komunalna usluga. Privatni pogrebnici koji su klijentima željeli nuditi uslugu prijevoza pokojnika morali su imati koncesiju. Plaćali su je gradu ili općini od 30 do 90 tisuća kuna godišnje. Komunalne tvrtke nisu morale plaćati ništa. Štoviše, ako su se željele riješiti konkurencije, bilo je dovoljno da lokalne vlasti privatnom pogrebniku uskrate koncesiju”, žale se na službenim stranicama udruge.

I tako, dok sindikati upozoravaju kako će biznis na grobljima i krematorijima završiti u privatnim rukama, Udruga pogrebnika se založila za još veće koncesije privatnicima u novom Zakonu o komunalnoj djelatnosti.

Ovima su se žestoko suprotstavili predstavnici Grupacije održavanja groblja, koji su u javnoj raspravi pismeno upozorili da prijedlog Štromarova Ministarstva znači kako “građani više neće uslugu prijevoza, ukop i opremanje pokojnika obaviti na jednome mjestu, nego najmanje na dva... zato će groblja imati manje prihode, a to će dovesti do slabijeg održavanja i povećanjem cijena”. Drugim riječima, žale se jer će ubuduće samo pokapati, a sve ostalo pripast će privatnicima ili kako piše u reagiranju na zakon: “Od smrti do groblja pokojnik će se tretirati tržišno, a na groblju socijalno”.

Dok pogrebnici podsjećaju da je “slobodno poduzetništvo ustavna kategorija”, predstavnici groblja odgovaraju kako “kada se radi o općem interesu, Ustav dopušta i ograničavanje poduzetničkih sloboda”.

Od sukoba javnog i privatnog više nisu pošteđeni ni mrtvi.