Drugog dana najvećeg događaja posvećenog kohezijskom fondu, na EU Tjednu regija i gradova koji se održava u Bruxellesu, puno se razgovaralo o investicijskim projektima u koje će Hrvatska utrošiti 9 milijardi eura, koliko ima na raspolaganju do 2027. godine.
Između ostaloga, briselskim se hodnicima povela zanimljiva rasprava - postoji li mogućnost da se iz fondova EU financira gradnja novog nogometnog stadiona, posebno nakon što je glasnogovornik Vlade Marko Milić jučer najavio da se definitivno ide u gradnju novog objekta.
Kako se moglo čuti po kuloarima, takva mogućnost nije isključena jer fondovi podrazumijevaju projekte usmjerene prema sportskom turizmu pa bi i izgradnja nacionalnog stadiona, ako bi projekt bio uklopljen u strateške ciljeve koje Unija želi postići, možda mogao dobiti blagoslov na razini EU.
"Gledajte, fondovima je moguće financirati sportsku infrastrukturu pa je možda moguće ideju stadiona uklopiti u neku širu priču razvoja sportskog turizma. No, da se financira sam za sebe, naprosto kao individualni projekt nacionalnog stadiona, to ne", pojasnio je jedan od sugovornika.
Ta će ideja, ako je uopće moguća, ovisiti o umješnosti vlasnika stadiona i domaće administracije da projektom proguraju takvu priču, a kako doznajemo u Bruxellesu, u narednom će se razdoblju izdvojiti dosta velik novac za edukaciju državnih službenika po pitanju EU fondova jer je na razini zajednice prepoznato da Hrvatska ima problem s kadrom.
Osim toga, moglo se čuti i kako će EU Komisija u narednom razdoblju posvetiti malo više pažnje selekcijskim kriterijima vezanima uz natječaje za korištenje fondova. Naime, to se odnosi na problem famoznog "najbržeg prsta", kontroverznog kriterija koji podrazumijeva dodjelu novca najbržim prijaviteljima, a s čime je Komisija upoznata.
"Nije da to možemo zabraniti, ali možemo utjecati preko selekcijskih kriterija kako bismo postigli najoptimalniji pristup", moglo se čuti.