Gostujući u emsiji Pressing N1 televizije ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar voditelju Dubravku Merliću odgovarao je na niz pitanja iz svog resora, a između ostalog je izjavio kako je na ministarsku dužnost stupio s više iluzija, ali da se velik dio vremena morao baviti trivijalnim stvarima.
Osvrnuo se na sastanak premijera Zorana Milanovića s rektorima hrvatskih sveučilišta, na kojemu se razgovaralo o ideji da sveučilišta vlastite prihode uplaćuju u državni proračun.
'To je bila i glavna tema razgovora. Ja sam da se prihodi prikažu, ali nisam siguran da bi uplaćivanje prihoda sveučilišta u proračun bilo dobro. Sveučilišta iz državnog proračuna ne dobivaju dovoljno novca ni za osnovne materijalne troškove. Dogovor sa sastanka je da se na papir stavi ono što je ministar financija obećao, a to je da to nije uplata u proračun nego evidencija', rekao je Mornar.
Poslodavci tvrde da hrvatska sveučilišta proizvode kadar za kojim nema interesa na tržištu. Dapače, postojeće strukture na sveučilištu odlučuju koliko će se i za koja zvanja studenata upisivati iako se unaprijed zna, pogotovo u društveno-humanističkim znanostima, da za njima nema interesa na tržištu, bila je konstatacija voditelja emisije.
'Dobar mehanizam su programski ugovori. U ovom mandatu želim uvesti programske ugovore i uvesti ih u fiskalnu godinu 2016. Bit toga je da sveučilište i Ministarstvo potpišu ugovor da će oni za određenu svotu novca isproducirati točno određeni broj ekonomista, odvjetnika, inženjera... Dobili bi novac, ali bi to bili dužni napraviti. Ako ne naprave, nema novca. To se radi u Europi, Finska je to uvela već prije desetak godina. Takvo nešto sa sobom nosi puno veću odgovornost nego do sada', rekao je ministar.
'Grubo zvuči, ali znanje košta i mjerljivo je. Percepcija da je obrazovanje besplatno je štetno jer što je besplatno ne vrijedi', dodao je Mornar te se posebno dotakao teme odljeva mozgova.
'Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van. To su napravile puno demokratičnije zemlje nego što je to Hrvatska, kao Engleska na primjer. Meni bi to bilo razumno. Jasno je da su neki protiv. Meni se čini da je etično da čovjek u kojeg se uložilo 200, 300, 400, 500, 600 tisuća kuna, koliko košta prosječni studij, da bar kroz porez vrati dio tog novca. Ja bih da se svakom studentu izda račun koliko košta godina i da na računu piše da je sto posto platila država', zaključio je ministar Mornar te dodao da je protuargument za uvođenje obveze taj da država ne nudi posao nakon fakulteta, ali da i za to ima lijeka.
Smatra da bi svaki student tijekom studija trebao dobiti toliko znanja koliko će mu biti dovoljno da može sam pokrenuti neki start-up.