ZAGREB - Od 40.502 kandidata prijavljena za državnu maturu, ove je godine pravo upisa na fakultet steklo njih 30.128. Oko 19.500 novopečenih brucoša upisalo je pritom studij prvog izbora.
Ukupno gledajući, najveći broj djevojaka i mladića - njih 17.162 - kao svoj prvi izbor odabralo je neki od fakulteta društvenih znanosti, no kada se usporedi broj prijava s brojem upisnih mjesta, jasno se vidi da je visokomotiviranih kandidata manje od broja slobodnih mjesta svuda, osim u umjetničkom te području biomedicine i zdravstva. U ovom potonjem taj je omjer čak 2:1. Mjesta za upis na studij iz područja biomedicine i zdravstva bilo je 2478, a kandidata kojima je to bio prvi izbor čak 4812.
Pao ugled Filozofskom
Gledajući pojedinačno po fakultetima, po atraktivnosti prednjači zagrebački Medicinski fakultet. Taj je studij svakom drugom prijavljenom kandidatu bio prvi izbor. Slijede Kineziologija, Muzička akademija, Akademija likovnih umjetnosti, Arhitektura i FER. Zagrebački Pravni fakultet ove je godine bio prvi izbor za 30 posto svojih kandidata, Ekonomija za 13, a Filozofski fakultet za samo njih sedam posto!
Premijerka Jadranka Kosor lani je u srpnju kao jednu od gospodarskih mjera najavila usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta rada. Nakon Vladine najave Hrvatski zavod za zapošljavanje izradio je prijedlog upisne politike za ovu akademsku godinu, prema kojemu bi sveučilišta trebala smanjiti kvote na studijima prava, ekonomije, politologije i novinarstva, a povećati na tehničkim fakultetima, studijima biomedicine, medicine te jezika (posebice anglistike i germanistike). No, te je savjete malo tko poslušao. Upisne kvote u ingerenciji su sveučilišta, a ona su se branila da je preporuka HZZ-a za ovu godinu došla prekasno.
Opravdanja
Kada bi se, dakle, slušale preporuke HZZ-a (trenutačno nam nedostaje čak 3000 liječnika) te vodilo računa o onome što mladi žele studirati, sveučilišta bi trebala znatno povećati upisne kvote na studijima medicine, farmacije, informatike, anglistike te još nekim tehničkim fakultetima.
Rektor zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. Aleksa Bjeliš, upozorava, međutim, da upisne kvote nije jednostavno niti povećati, niti smanjiti.
- I ja mislim da bismo broj studenata koji mogu upisati Medicinu s 360 za dvije godine trebali povećati na 600, ali to traži veća i odgovornija ulaganja države.
Za novu grupu od 60-ak ljudi fakultet trenutačno nema dovoljno ni profesora, ni prostora - rekao je Bjeliš. Ljut je na prosvjetnu vlast jer svu krivnju za nerealnu upisnu politiku prebacuje na fakultete.
- Kada je prije dvije godine povećan broj studenata na Medicini, fakultet je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta potpisao ugovor o pojačanom financiranju, a dogovoreno je i zapošljavanje novih ljudi. No, zaposlen nije nitko, a dodatni je novac fakultetu isplaćen samo u prvoj godini - dodao je Bjeliš.
U Hrvatskoj trenutačno svaki treći student studira pravo ili ekonomiju, što je dvostruko više od europskog prosjeka.
Rektor riječkog sveučilišta, prof. dr. Pero Lučin, smatra da će do promjene tog stanja, uz dodatno investiranje i poticaje, proteći još najmanje deset do 15 godina.
- Studenata na društvenim fakultetima u ukupnom broju ne bi smjelo biti više od jedne trećine - rekao je Lučin. Dodao je kako sva sveučilišta posljednjih godina sustavno smanjuju kvote za upis na studije prava i ekonomije, no slaže se da je mjesta za upis na te fakultete još uvijek previše.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....