Morski orah širi se duž obala zapadne Istre, stručnjaci objašnjavaju o čemu je riječ

Nakon što su prošloga ljeta velike količine rebraša preplavile dijelove sjevernog Jadrana i brojne plaže zapadne obale Istre, znanstvenici i ribari ponovno bilježe njihovu pojačanu prisutnost. Terenska uzorkovanja provedena prošloga tjedna pokazala su da ih već sada ima relativno mnogo, osobito na otvorenijem moru, a opažene jedinke uglavnom su duge tek od jednog do tri centimetra. To znači da je riječ o mladim jedinkama i da je vjerojatno počelo razdoblje intenzivnijeg razmnožavanja, objasnila nam je dr. sc. Tjaša Kogovšek iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju.

Budući da se more sve više zagrijava i sve dulje zadržava temperature pogodne za razmnožavanje, moguće je da ćemo se s morskim orahom i ove godine susretati u većim količinama.

"Naša zapažanja tijekom terenskih uzorkovanja prošloga tjedna, kao i opažanja ribara, pokazuju da rebraša ima relativno mnogo, osobito na otvorenom moru. Jedinke koje sada pronalazimo uglavnom su male, veličine od jednog do tri centimetra. To pokazuje da je riječ o mladim jedinkama. Njihova pojava upućuje na početak intenzivnije reprodukcije", rekla je Kogovšek.

Tu su 10 godina

Morski orah strana je vrsta rebraša koja se u većem broju u sjevernom Jadranu prvi put pojavila 2016. godine. Od tada se njegova brojnost osobito povećava tijekom ljeta i jeseni. Prošle godine nakupine su na pojedinim mjestima bile toliko velike da su kupači govorili kako imaju osjećaj da plivaju u želatinoznoj masi. Njihova ponovna pojava nije neočekivana. Laboratorijski eksperimenti pokazali su da se morski orah najintenzivnije razmnožava u razmjerno širokom temperaturnom rasponu od 20 do 24 stupnja. Jedna jedinka u samo 24 sata može ispustiti nekoliko tisuća jaja, pa dulje razdoblje toplog mora može omogućiti više reproduktivnih ciklusa i povećati brojnost populacije.

"Iz eksperimenata u kontroliranim laboratorijskim uvjetima znamo da morski orah najviše jaja ispušta pri temperaturama od 20 do 24 stupnja. Govorimo o nekoliko tisuća jaja tijekom 24 sata po jednoj jedinki. Zagrijavanje mora zato može produljiti razdoblje u kojemu se ova vrsta uspješno razmnožava. To potvrđuju i opažanja iz mora jer je od njegova masovnog pojavljivanja 2016. rebraša više tijekom ljeta i jeseni", objasnila je znanstvenica.

S obzirom na to da je more već početkom ljeta vrlo toplo, a temperature i dalje rastu, postoje uvjeti koji mogu pogodovati njihovu daljnjem razvoju. Ipak, Kogovšek upozorava da se ne može unaprijed tvrditi koliko će ih biti ni na kojim će se mjestima nakupljati. Njihova brojnost ovisi i o količini hrane, morskim strujama i vjetru, koji planktonske organizme mogu odnositi prema obali ili ih raspršivati prema otvorenom moru. Ni svako dodatno povećanje temperature ne znači automatski da će rebraša biti više. Poput drugih organizama, i morski orah ima temperaturni optimum. Kada more postane toplije od raspona koji mu najbolje odgovara, ubrzava mu se metabolizam, povećava potrošnja energije, a razmnožavanje se može smanjiti.

Toplinski optimum

"Ne bih rekla da će zbog ekstremno visokih temperatura mora nužno biti više rebraša. Svaki organizam ima svoj toplinski optimum, pa tako i oni. Kada temperatura prijeđe optimalne vrijednosti, njihov se metabolizam ubrzava, dok se reprodukcija može smanjiti. Zato treba razlikovati dugotrajnije zagrijavanje koje produljuje sezonu razmnožavanja od ekstremne vrućine koja organizmu može predstavljati stres", dodala je Kogovšek.

Povoljnije im je, dakle, ako se more dulje zadržava u temperaturnom rasponu od 20 do 24 stupnja nego ako kratkotrajno dosegne ekstremno visoke vrijednosti. Upravo zato rano zagrijavanje i produljena topla sezona mogu biti važniji od pojedinačnih temperaturnih rekorda.

Koliko će se rebraša ove godine pojaviti uz istarsku obalu zasad nije moguće predvidjeti. Aktualna opažanja mladih jedinki pokazuju da je reprodukcija počela i da populacija raste, no njihov daljnji razvoj ovisit će o temperaturi, dostupnosti hrane i kretanju morskih masa. Kogovšek ističe da promjene temperature ne utječu samo na rebraše. Autohtoni organizmi prilagođeni su određenom temperaturnom rasponu, pa svako trajnije odstupanje, bilo prema višim ili nižim vrijednostima, utječe na njihov metabolizam, razmnožavanje, prehranu i rasprostranjenost. Posljedice ovise o vrsti i o tome koliko dugo promijenjeni uvjeti traju.

U praćenju rebraša i drugih morskih organizama mogu pomoći i građani. Putem platforme Crafting the Sea mogu prijaviti svoja opažanja, priložiti fotografiju te navesti mjesto i vrijeme pojave. Na karti se zatim za odabranu vrstu mogu pregledati sve dojave u određenom razdoblju, što znanstvenicima pomaže pratiti kada se i gdje pojavljuju veće nakupine.