Misterij rekordnog pada nezaposlenosti: 28.000 ih je manje, ali kako?

ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor s velikim je zadovoljstvom i prije službene statistike izvijestila javnost da je krajem travnja broj nezaposlenih bio oko 308 tisuća, što znači da je u dva mjeseca smanjen za oko 28 tisuća. Pritom je posebno naglasila da je samo 7800 osoba angažirano na popisu stanovništva, iz čega bi se moglo zaključiti da je više od 20.000 ljudi s burze našlo posao u drugim djelatnostima.

Tako snažan trend zapošljavanja u predsezoni, koji sugeriraju brojke, malo je neobičan ne samo zato što je stanje ekonomije i dalje preslabo za znatnije otvaranje radnih mjesta, nego i u usporedbi s istim razdobljem prijašnjih godina. Još je lani u ožujku i travnju posao našlo tek oko 9000 ljudi, a prethodne godine nezaposlenost je rasla čak i u predsezoni.

Bolje od očekivanog

Kad se pogleda što se zbivalo u godinama prije krize, proizlazi da ovogodišnji rekord od 28.000 izbrisanih s burze nije zabilježen čak ni u vrijeme najveće ekonomske ekspanzije 2007. godine. Tada je u dva mjeseca predsezone nezaposlenost smanjena za oko 20 tisuća. U ostalim godinama taj se broj kretao od deset do 15 tisuća.

Što se to dogodilo ove godine da je zapošljavanje u predsezoni tako buknulo? Uz zapošljavanje u turizmu, doprinos tom trendu vjerojatno je dao i Agrokor koji je kroz inicijativu “Radom iz krize” na tri mjeseca zaposlio 1000 ljudi. Međutim, kada se sve to i uzme u obzir, očito je da posljednji podaci sugeriraju bolji rezultat od očekivanog, smatra Danijel Nestić, ekonomist iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Razlog je, čini se, administrativne prirode.

Oporavak nagodinu

- Iz podataka je teško razlučiti administrativne i ekonomske razloge. No, počele su se provoditi neke aktivne mjere zapošljavanja i dio ljudi je krenuo na obrazovanje, što znači da u tome mjesecu nisu prijavljeni kao nezaposleni. Također su neki ljudi izbrisani iz evidencije zato što ne zadovoljavaju kriterije - objasnio je Nestić.

Na zbunjujuće trendove upućuju i podaci prema kojima pad nezaposlenosti ne prati rast broja zaposlenih. Primjerice, u ožujku je broj evidentiranih na burzi smanjen za više od 6000, a broj zaposlenih istodobno je povećan samo za tisuću. Podaci za travanj bit će dostupni krajem mjececa.

Sređivanje evidencije nezaposlenih, naravno, postalo je nužno jer je poznato da burzu neki koriste isključivo radi ostvarenja određenih prava. Problem je jedino ako se to čišćenje želi prikazati kao oživljavanje tržišta rada i ukupne ekonomije. Ne računajući uobičajeno sezonsko zapošljavanje, mnogi analitičari računaju da osjetnije otvaranje radnih mjesta ne treba očekivati prije 2013. godine. U Ekonomskom institutu malo su optimističniji i vjeruju da bi se pozitivni trendovi mogli vidjeti već nagodinu.

U najnovijim kvartalnim prognozama navode da bi se ove godine mogli iscrpiti negativni trendovi “kako bi u idućoj godini, bude li se rast BDP-a odvijao u skladu s predviđanjima, došlo do određenog oporavka”. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 18 posto, dok u idućoj godini računaju da bi se mogla smanjiti na 17,6 posto.

Temeljita reforma

- Svojevrsno čišćenje moglo bi završiti ove godine i tvrtke koje ne uspiju preživjeti krizu nestat će s tržišta. Ako BDP nagodinu bude rastao 2,4 posto kao što vjerujemo, izgledan je i oporavak tržišta rada - istaknuo je Nestić. Za neke značajnije pomake, međutim, potrebno je mnogo više napora i vremena, uključujući temeljitu reformu tržišta rada i sustava obrazovanja.