ZAGREB - Hrvatska neće moći svesti proračunski deficit unutar limita Europske unije prije 2016. godine, a trebat će joj i više vremena kako bi počela smanjivati javni dug, kazao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu Reutersu.
Linić kaže da je Vlada spremna pojačati tempo reformi ove i iduće godine, ali da su hrvatski strukturni problemi preduboki da bi se mogli brzo riješiti.
"Sigurno ćemo moći spustiti proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a u 2016. godini, no trebat će nam još nekoliko godina za rješavanje strukturnih problema, posebno mirovinskog sustava i javnog duga", rekao je Linić u utorak za Reuters.
"Naši mirovinski fondovi mogu osigurati manje od 50 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. To je naš najveći strukturni problem i ne može se riješiti preko noći", dodao je.
Dug javnog sektora sada doseže 54 posto BDP-a, a očekuje se da će porasti na 57 do 58 posto u idućim mjesecima, kada će vlada konsolidirati dugove u zdravstvu i brodogradnji. S daljnjim zaduživanjem države, javni dug mogao bi se probiti iznad 60 posto BDP-a, koliko se tolerira u EU.
Linić je svjestan mogućnosti da Hrvatska potpadne pod posebni proračunski nadzor od strane Bruxellesa.
Europska komisija poručila je ranije ovog mjeseca da bi Hrvatska mogla ući u stegovni postupak prekomjernog deficita (EDP) ubrzo nakon ulaska u Uniju zbog probijanja zadanog ograničenja EU-a od 3 posto BDP-a po pitanju proračunskog deficita.
EDP podrazumijeva korake koji bi potaknuli države da poboljšaju financijsku situaciju, a nepridržavanje toga može dovesti do financijskih sankcija, kao što je suspenzija fondova Europske unije.
Linić i dalje očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,7 posto, premda većina analitičara očekuje pad bruto domaćeg proizvoda petu godina zaredom.
„Prognozu rasta za ovu godinu ostaje 0,7 posto. U idućoj godini trebamo rast od 1,5 do 2 posto i mislim da je to ostvarivo", kazao je Linić, dodajući da tu prognozu temelji na očekivanom povećanju investicija javnog i privatnog sektora i nastojanjima da se raščiste zaostali neplaćeni dugovi koji guše gospodarstvo.
Za razliku od guvernera Hrvatske narodna banke Borisa Vujčića, koji je prošloga tjedna u Londonu kazao da će se Hrvatska nastojati što prije pridružiti eurozoni, Linić kaže da je brza traka prema uvođenju eura malo vjerojatna.
"Trebat će nam četiri do pet godina kako bismo zadovoljili kriterije iz Maastrichta, tek onda možemo razmišljati o euru i priključenju eurozoni. No, važno je da držimo deficit pod kontrolom, tako da to ne utječe na našu sposobnost povlačenja novca iz EU fondova", kazao je Linić
"Iduće godine imat ćemo upute iz Komisije o tome što treba učiniti. Neće nam biti lako, kao ni mnogim drugim članicama EU-a koje imaju deficit iznad tri posto. Izraditi proračun za sljedeću godinu neće biti lagano“, kazao je Linić.
Istaknuo je da će ovogodišnji ciljani proračunski manjak od 3,4 posto biti ispunjen. To iznosi 10,2 milijarde kuna i Ministarstvo financija planira izaći na lokalno tržište u srpnju, nakon što se u travnju na međunarodnim tržištima zadužilo za 1,5 milijardi dolara.
"Još nismo definirali ukupnu vrijednost izdanja obveznica u srpnju, ali to će biti naše posljednje zaduživanje ove godine. Nema potrebe za rebalansom proračuna i mi ćemo se čvrsto držati naših ciljanih deficita", kazao je Linić, dodajući da Hrvatskoj neće biti potreban sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom kako bi se održala stabilnost javnih financija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....