- Ufam se u kolektivnu pamet HDZ-a, članova županijskih, gradskih, općinskih organizacija i, naravno, samog vodstva nacionalnog HDZ-a da se temeljito analizira i utvrdi koji su razlozi ovog rezultata na izborima - kaže Miro Kovač, saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova, komentirajući najlošiji rezultat stranke u njezinoj povijesti - 4 mandata i samo 22,72 posto osvojenih glasova na izborima za Europski parlament.
HDZ je prije izbora kao cilj postavio pet mandata, nadali su se i šestom, ali na kraju to nisu ostvarili. Kovač, koji je bio međunarodni tajnik stranke i član Predsjedništva, danas u HDZ-u slovi kao unutarstranačka opozicija predsjedniku Andreju Plenkoviću, a zagrebački HDZ kandidirao ga je i za listu za europske izbore, no na kraju na njoj nije završio.
Što ili tko je, po vama, najveći krivac za ovaj HDZ-ov loš rezultat?
- Treba objektivno utvrditi što je to bilo nedovoljno dobro i efikasno da nismo dobili više glasača na svoju stranu. U odnosu na 2014. izgubili smo velik broj birača. Potom treba izvući zaključke i pouke kako bismo promijenili recept za sljedeće velike utrke, a to su predsjednički i parlamentarni izbori.
Ipak, tko snosi najveću krivnju?
- Moramo biti konstruktivni, riječ je o stabilnosti Hrvatske i naše stranke, skupiti glave i u svojim redovima otvoreno govoriti i naznačiti što nije bilo dovoljno dobro. Nakon toga treba izvršiti potrebnu adaptaciju da bismo mogli ostati pobjednička stranka. Članovi stranke su vrijedni, treba ih poštivati i imati povjerenja u njih, a birači su ti koje moramo slušati. I budemo li se držali tih aksioma, onda ćemo ostati pobjednička stranka. HDZ je po svojoj naravi pobjednički, članovi i glasači očekuju pobjede HDZ-a.
Desnica je na ovim izborima dobila oko 18 posto. Je li HDZ trebao imati neko zvučnije ime na svojoj listi, nekog konzervativnijeg člana poput Davora Stiera ili vas?
- Na našoj listi je bilo pametnih, mladih, ali i iskusnih ljudi. No, to očito nije svima bilo dovoljno atraktivno. Naši glasači poslali su nam jasnu poruku - poruku upozorenja i nezadovoljstva. To treba ozbiljno shvatiti. Članove stranke treba uvažavati i cijeniti, oni su snaga HDZ-a. Bez članova stranke nema ni HDZ-a. A članovi i birači su ti koji na kraju odlučuju o tome pobjeđuje li HDZ ili ne.
Znači li to da vrh stranke sada dovoljno ne uvažava članstvo?
- HDZ je jednostavno HDZ, skrojen je po mjeri prosječnoga hrvatskog čovjeka. Članstvo HDZ-a najbolje oslikava slojevitost hrvatskog društva u kojem dominiraju narodnjački karakter i kršćanski svjetonazor. Pod vodstvom prvoga predsjednika Franje Tuđmana, od utemeljenja 1989. godine, HDZ je taj koji je utro put Hrvatske prema slobodi, suverenosti, neovisnosti i demokraciji, ali i članstvu u europskoj obitelji. Nikome HDZ i njegovi članovi ne moraju dokazivati svoje europejstvo.
Je li točno da je vama Plenković ponudio mjesto na listi, ali da ste vi to odbili?
- U zadnji čas bio sam pozvan na razgovor jer me je ipak bio kandidirao zagrebački Gradski odbor HDZ-a, čijim članovima na tome zahvaljujem. Drago mi je da su kolege u meni vidjele osobu koja bi mogla biti korisna na izborima za EP. Pozvan sam na taj razgovor i tada sam iznio jednu varijantu, prijedlog, za koji osobno i danas vjerujem da bi nam donio bolji rezultat.
Kako je glasio taj prijedlog?
- Ne želim ulaziti u detalje.
Je li se radilo o tome da vi budete nositelj HDZ-ove liste?
- To su stranačke stvari čije detalje ne želim iznositi, ali riječ je o varijanti za koju sam i danas uvjeren da bi donijela više glasova HDZ-u, pa vjerojatno i mandat više. Žao mi je što se taj prijedlog nije usvojio.
Plenković je taj koji ga je odbio?
- Nije se očito usvojio.
Šef HDZ-a je na Predsjedništvu okrivio članove da nisu dobro odradili posao na terenu. Je li glavni problem u terenu ili je odgovornost i na Plenkoviću, kako to komentiraju mnogi u HDZ-u, ističući da je sam složio listu? Hoće li se tražiti i njegova odgovornost?
- Nikada ne bih optužio članstvo i birače. Prije pet godina smo imali recept koji je funkcionirao jako dobro. Tada smo sa svojom listom osvojili šest mandata i imali 41,42 posto podrške u biračkom tijelu. HDZ je snažna stranka s puno sposobnih ljudi i ima golemi potencijal. To treba iskoristiti.
Kako gledate na ovaj sve otvoreniji sukob između Plenkovića i njegova zamjenika Milijana Brkića?
- Unutarstranački dijalog bi trebao ostati unutar stranke. Ne bi trebalo u to uključivati izvanstranačku javnost.
Koliko će ovi loši rezultati HDZ-a imati utjecaja na skore predsjedničke izbore?
- Svaki izborni proces, pa tako i ovaj, utječe na kretanja u politici, pa će sigurno imati utjecaja i na predsjedničke izbore. Kakvi će biti efekti ishoda ovih izbora, ne možemo znati, jer još ne znamo ni tko će sve biti kandidati. Tako da neću ulaziti u nekakve prognoze.
Izgubi li Grabar-Kitarović izbore, što bi to značilo za HDZ i samog Plenkovića?
- Ne želim ulaziti u neke spekulacije, još čekamo da se predsjednica službeno očituje o svojoj kandidaturi.
Hoće li Plenković na unutarstranačkim izborima ovaj put imati i protukandidate?
- Ne znamo još kad će biti unutarstranački izbori. Trebali bi, prema Statutu HDZ-a, biti najkasnije za godinu dana. Pretpostavljam da će biti zainteresiranih za razne funkcije u tom ključnom izbornom procesu za HDZ.
Hoćete li se vi kandidirati i biti jedan od protukandidata Plenkoviću?
- Što se mene tiče, u svakom sam trenutku sa svojim iskustvom, političkim radom i stavovima na raspolaganju svojoj stranci i članstvu.
Kako gledate na uspjeh Mislava Kolakušića, je li vas to iznenadilo?
- Nije me iznenadio njegov uspjeh, on je sljednik jedne struje među hrvatskim biračima koji izražavaju nezadovoljstvo postojećim stanjem i etabliranim strankama. Imali smo u prošlosti slične pojave, nekad su to bile veće stranke, nekad i manje formacije. To svrstavam u grupaciju tradicionalno protestnih glasova u Hrvatskoj, počevši od Borisa Mikšića, preko pokojnog don Ivana Grubišića, Laburista, ORaH-a, Mosta, pa do Kolakušića. To je jedna tendencija koja se provlači kroz hrvatsku politiku posljednjih 20 godina.
Nama u HDZ-u je važno to ozbiljno shvatiti. Osobno, inače, nikada nisam govorio negativno o tzv. populističkim strankama, nisam ih tako ni nazivao. Smatram da je populizam, ako ga se shvaća kao bliskost s pukom, nešto što je normalno, nešto što ide uz svaku veliku političku stranku. Morate biti bliski s pukom i osluškivati njegovo bilo. Ali sam zato protiv manipulacija i demagogije. Protestni birači ukazuju na ono što mi nismo uspjeli dovoljno dobro napraviti i što eventualno treba korigirati.
Što kažete na rezultat SDP-a, nitko im nije predviđao 4 mandata?
- SDP je u ovom slučaju profiter HDZ-a. Ništa drugo. Postigli su rezultat jer HDZ nije ostvario svoj temeljni cilj - pet mandata. Na neki način se šlepa uz HDZ...
Ipak je SDP imao bolju i kvalitetniju listu od HDZ-ove?
- Volio bih da smo mi kroz ove izbore prošli kao lokomotiva. To se nije ostvarilo i sada treba biti trezven. Ne treba ići u neke razarajuće rasprave. Treba biti strukturiran, sjesti za stol, iskoristiti kolektivnu pamet HDZ-a, vidjeti što je bilo dobro, što nije i to promijeniti te se pripremiti za sljedeće velike izborne utakmice.
Očekujete li ipak neke potrese u HDZ-u zbog ovih loših rezultata?
- Očekujem ozbiljnu internu diskusiju i, naravno, analizu na stranačkim tijelima koja se ionako mora provesti po Statutu, te nakon toga izvlačenje zaključaka, pouka i promjenu recepta za sljedeće izbore.
Što mislite o povratku Dana državnosti na 30. svibnja, i Plenković je to najavio?
- Imali smo više najava tog tipa. Sada treba ići na izvršenje najave, da ne ostane na obećanju. Moj je osjećaj da bi većina u Hrvatskoj oduševljeno prihvatila da 30. svibnja bude opet Dan državnosti. Bio bi to i svojevrsni dan demokracije u Hrvatskoj.
Kako gledate na ove političke preokrete na izborima za EP, rast Zelenih... Je li vas nešto posebno iznenadilo?
- Možda me iznenadio uspjeh socijalista u Nizozemskoj, ali to je zahvaljujući vrlo istaknutoj ulozi kandidata socijalista za predsjednika Europske komisije, Fransa Timmermansa. Inače, u drugim većim državama rezultati me nisu posebno iznenadili. Ono što je pozitivno, pa tako i u Hrvatskoj, jest da je sudjelovanje građana na izborima znatno veće.
Europa postaje kompleksnija, ali građanima i zanimljivija. Osjećaju da se puno važnih odluka donosi u tijelima Europske unije. U Hrvatskoj nismo još u potpunosti počeli koristiti sav potencijal svoga članstva u EU, i to na način da ostvarujemo svoj hrvatski interes, kao što ga ostvaruju i druge države. Svi se bore za svoj interes unutar europske obitelji, pitanje je samo koliko je tko uspješan u tome.
Imate dobre odnose s Crkvom, koliko su narušeni odnosi Crkve i HDZ-a?
- Katolička crkva ima jedinstvenu i specifičnu ulogu unutar hrvatskog naroda. Nije to samo pitanje vjere. Stoljećima je brinula o identitetu i opstojnosti hrvatskog naroda. Imala je i ima ulogu u Hrvatskoj koju zbog drukčijih povijesnih konstelacija nije imala i nema, primjerice, u Francuskoj ili Njemačkoj. Njezine stavove i poglede na društvena pitanja treba ozbiljno uvažavati. To je moje uvjerenje.