Ministri odlučili: Radioaktivni otpad neće na Institut Ruđer Bošković!

ZAGREB - U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa danas je održan sastanak o problemu odlagališta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Uz ministra Radovana Fuchsa kao domaćina, sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Darko Milinović, ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić, ravnateljica Instituta 'Ruđer Bošković' (IRB) dr. sc. Danica Ramljak te ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) dr. sc. Dragan Kubelka.

Na sastanku je usuglašeno kako Institut 'Ruđer Bošković' nikako ne može biti prikladna lokacija za smještanje trajnog odlagališta radioaktivnog otpada. Razgovarano je i o mogućnostima da se stručnjaci IRB-a i DZRNS aktivno uključe u što hitnije iznalaženje primjerene lokacije za takvo odlagalište, budući da imaju bogatu teorijsku i praktičnu ekspertizu i dugogodišnje iskustvo u rukovanju radioaktivnim i drugim opasnim materijalima te njihovom sigurnom pohranjivanju.

Ujedno, razmotrene su i inicijative brojnih udruga građana i predstavnika civilnog sektora o potpunom izmještanju postojećeg skladišta radioaktivnog otpada s IRB-a, kao i ograničenju niza aktivnosti koje se provode na IRB-u, a uključuju korištenje različitih vrsta izvora opasnog ionizirajućeg zračenja ili tvari koje proizvode opasni otpad.

Ovakvim rješenjem istovremeno bi se zaštitilo zaposlenika samog IRB-a, kao i sve osobe koje stanuju u blizini instituta, ali i šire. Naime, treba imati na umu kako je, u doba kada je IRB osnovan - krajem pedesetih godina prošloga stoljeća - područje grada na kojemu je institut smješten bilo je potpuno nenaseljena periferija grada.

Međutim, tijekom proteklih pola stoljeća, taj se prostor intenzivno urbanizirao, te tako sada tik uz ogradu velikog dijela instituta nalaze brojni stambeni objekti. Uz to, na početku djelovanja instituta na njemu je radilo svega nekoliko desetaka znanstvenika, te je mjere zaštite od zračenja za njih bilo lako organizirati. Danas na IRB-u radi više od 800 ljudi, pa je osiguravanje odgovarajuće zaštite svih zaposlenika od utjecaja ionizirajućeg zračenja i opasnih tvari postao iznimno zahtjevan problem koji zahtjeva cjelovito i trajno rješenje.