PROMJENE

MINISTARSTVO DRŽAVNE IMOVINE NAJAVLJUJE IZMJENE ZAKONA Banožić: 'U 2020. dodatno ubrzanje aktiviranja državne imovine'

Mario Banožić
 Davor Pongračić / CROPIX

Ministarstvo državne imovine u 2020. nizom aktivnosti za kvalitetnije korporativno upravljanje, donošenjem novih zakonskih okvira te povećanjem prihoda od državne imovine i jačom suradnjom s lokalnom razinom, planira dodatno ubrzati aktiviranje državne imovine, ističe za Hinu ministar državne imovine Mario Banožić.

"Vjerujemo da ćemo ove godine aktiviranje državne imovine ubrzati i kroz izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom te donošenjem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je prošli tjedan prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru", kaže Banožić, iznoseći da se od financijske imovine (poslovni udjeli, dionice) ove godine očekuje 870 milijuna kuna prihoda, od dobiti od trgovačkih društava još 1,1 milijardu kuna, a od nefinancijske imovine 240 milijuna kuna, budući da je, kako navodi, u 2019. plan premašen za više od 130 milijuna kuna.

"Pred nama je i provođenje nacionalne Strategije upravljanja državnom imovinom 2019.-2025. koja počiva na Zakonu o upravljanju državnom imovinom, Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, što sve nakon godina nemara i nebrige za državnom imovinom, konačno daje zakonski okvir kojim država 'pušta' imovinu u društveno najkorisniju funkciju", ocjena je Banožića.

Važnost novog zakona o zemljištu

Od Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu očekuje trajno rješavanje imovinskopravnih odnosa i vlasništva nad neprocijenjenim građevinskim zemljištem, koje više od 20 godina koriste razni turistički subjekti slijedom privatizacijskih postupaka, kao i stvaranje pretpostavke za efikasnije upravljanje imovinom i otvaranje novih investicija.

Objašnjava da se u starom zakonu išlo na stvaranje suvlasničkih zajednica, gdje je bio problem utvrditi omjer suvlasništva, zbog čega zakon nije provođen, dok se novim jasno definira što je vlasništvo RH, a ako trgovačko društvo želi kupiti zemljište to će moći po tržišnoj cijeni, dok će u suprotnom plaćati zakup.

"Ide se za stvaranjem jasnog vlasničkog odnosa nad pojedinom česticom. Razmatrala se i mogućnost koncesija, no kroz e-savjetovanje i komunikaciju s turističkim sektorom odlučili smo se na zakup, koji daje istu razinu sigurnosti i jednostavnije ga je provesti nego dati koncesiju. Država pritom ima instrumente za naplatiti se ako se zakup ne bude poštovao, dok će cijena zakupa biti definirana uredbom Vlade. Ako trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave ili RH prodat će ga po tržišnoj cijeni", kaže Banožić.

U državnom portfelju početkom 2020. više od 350 trgovačkih društava

Iznosi da je početkom 2020. u portfelju, kojim upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) 358 trgovačkih društava, od čega u 21 udjel RH prelazi 50 posto, dok je u 332 društva državni udjel manji od 50 posto, a pet društava ne obavlja poslovnu aktivnost.

U strukturi tzv. manjinskog državnog portfelja je 255 društava, u kojima udjel RH iznosi do 10 posto, u 57 ih je taj udjel 10 do 24,99 posto, a u 20 društava od 25 do 49,99 posto.

"Za obje grupe društava planira se prodaja, pri čemu treba znati da je portfelj kojim upravlja CERP u zadnjih pet godina smanjen sa 491, na 358 društava. Samo u 2019. iz tog je portfelja 'izašlo' 58 društava, većinom prodajom, a istodobno je 29 novih društava ušlo u portfelj, najčešće raskidima ugovora s tzv. bespravnim popustom. S druge strane, dionice i udjeli se nude putem javnih poziva za kupnju dionica/udjela javnim nadmetanjem i prodajom na uređenom tržištu kapitala", otkriva ministar.

Što se tiče turističkog državnog portfelja, ističe da je najvažniji ACI, a tu su još portfelji CERP-a u Dalmi iz Splita, Pleter-uslugama iz Zagreba i Brijuni rivijeri iz Pule, kao i 70 društava koja obavljaju tu djelatnost, ali su u manjinskom portfelju.

Do travnja poziv za prodaju dionica i udjela u 30 tvrtki

Najkasnije do travnja ove godine Ministarstvo državne imovine će putem CERP-a objaviti i treći javni poziv za prodaju dionica ili udjela u preostalih 30 trgovačkih društava u kojima država ima manjinski udjel do 25 posto, pri čemu Banožić napominje da bi to moglo biti i prije, u veljači.

"Na prva dva javna poziva u 2019. prodavali smo udjele u 60 trgovačkih društava, pri čemu je u prvom prodano dionica i poslovnih udjela u deset trgovačkih društava za oko 2,6 milijuna kuna, dok je drugim pozivom prodano udjela u osam trgovačkih društava za 234,6 tisuća kuna", kaže Banožić.

Nastavak i intenzivnije prodaje nekretnina

Nastavit će se i intenzivnija prodaja državnih nekretnina, koja je u 2019. provođena putem 23 javna poziva za kupnju, u sklopu čega se prodavalo ukupno 403 nekretnine.

"Trenutno su u tijeku tri javna poziva - za prodaju 47 stanova ukupne početne vrijednosti 9,7 milijuna kuna, za zakup dviju nekretnina početne godišnje zakupnine 99 tisuća kuna te za prodaju 15 vozila ukupne početne vrijednosti 1,3 milijuna kuna", kaže Banožić, navodeći i da su u prošle tri godine sklopljena ukupno 863 kupoprodajna ugovora za nekretnine (zemljišta i objekti, stanovi, poslovni prostori, garaže) u iznosu od 390,5 milijuna kuna, od čega se najveći broj ugovora odnosi na zemljišta i objekte. Polovica tih ugovora, 430, sklopljena je samo u 2019., s ukupnom vrijednosti od 240,6 milijuna kuna.

Od nefinancijske imovine u prošle tri godine ostvareno je 667,9 milijuna kuna prihoda, od čega 508,4 milijuna kuna od prodaje nekretnina. Samo u 2019. od nefinancijske imovine prihodi su bili za 148 milijuna kuna veći nego u 2018., dok su od prodaje nekretnina bili veći za 134,8 milijuna kuna.

Banožić navodi i da je državna tvrtka Državne nekretnine u prošle dvije godine provela 17 natječaja te u zakup ponudila gotovo 400 poslovnih prostora i obradila oko 1.300 ponuda po natječajima, čime se u funkciju stavljaju državni poslovni prostori.

"Odaziv na natječaje je velik, a realizacija je u prosjeku na 70 posto, što potvrđuje da je potražnja za državnim prostorima, posebice na atraktivnim lokacijama u nultoj zoni i širem središtu gradova, konstantna. Gledajući unazad, postotak svih pristiglih ponuda koji je veći od 70 posto odnosi se na one pristigle upravo u posljednje dvije godine poslovanja te tvrtke", ističe ministar, potkrepljujući to i podacima da godišnja vrijednost na sto sklopljenih ugovora po natječajima za zakup u 2019. iznosi više od 9 milijuna kuna.

U usporedbi s 2018., broj sklopljenih ugovora u 2019. po natječajima porastao je za 42 posto, a izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora krajem prosinca 2018. omogućile su u 2019. i sklapanje ugovora s neposrednim posjednicima, te je unutar godine dana sklopljeno više od 400 ugovora s te osnove, s ukupnom godišnjom vrijednosti, računajući i PDV na zakupninu, većom od 41 milijun kuna.

Jačanje suradnje s lokalnom razinom

Banožić posebice naglašava važnost jačanja suradnje s lokalnom razinom.

"U rujnu 2019. na koordinaciji smo razgovarali o zadaćama jedinica lokalne i regionalne samouprave sa svim županima, koje vidim kao koordinatore predmeta u općinama i gradovima, a iako je suradnja s lokalnim jedinicama u 2019. bila dobra, cilj mi je da se to još pojača uz radne sastanke i rješavanje problema na terenu", poručuje Banožić.

Kako je u praksi često slučaj da podaci u internoj evidenciji Ministarstva ne odgovaraju činjeničnom stanju na terenu, lokalne jedinice su, kako dodaje, do 31. prosinca 2019. imale rok za podnijeti zahtjeve za nekretninama u državnom vlasništvu na njihovom području.

"Slijedom analiza tih zahtjeva Ministarstvo bi u prvoj polovici ove godine trebalo imati sveobuhvatnu evidenciju nekretnina, čime bi se i uskladili popisi, a i dalje ćemo pomagati lokalnim jedinicama u rješavanju imovinskopravih odnosa. Do sada sam obišao nekoliko županija i drago mi je vidjeti da su gradonačelnici i načelnici ažurni i uporni, i da svi imaju isti cilj - boljitak građana i aktivaciju državne imovine", napominje Banožić, izdvajajući Karlovačku županiju jednom od uspješnijih u tim procesima.

Od kraja 2016. sklopljeno 239 ugovora o darivanju

Vezano za lokalnu razinu, iznosi i da je od osnutka Ministarstva krajem 2016. pa do kraja 2019. sklopljeno ukupno 239 ugovora o darovanju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave ili tvrtkama u njihovu vlasništvu, a kojima su darovane nekretnine i višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, ukupne procijenjene vrijednosti 774,2 milijuna kuna.

Osim ugovora o darovanju, Ministarstvo je sklopilo i 64 ugovora o davanju nekretnina na uporabu, najčešće zbog ostvarenja projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa, a i u 2020. su već sklopili dva ugovora o darovanju, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 09:03