MINISTAR VARGA O KRITIKAMA 'Privatnici neće dobiti više od dva posto novca iz državne blagajne'

Premda još nije otvorena javna rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i onoga o zdravstvenom osiguranju, kritika na račun predlagača, ministra Siniše Varge, ne manjka. Najčešće se spominje preveliko otvaranje vrata privatnicima na štetu javnog zdravstva, spominje se amerikanizacija, a dobro se ne prihvaća ni privatizacija primarne zdravstvene zaštitite. Kritičari novih zakonskih prijedloga unisoni su u svojim prigovorima i tvrde da će sve te promjene smanjiti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za one koji nemaju novca. No, ministar Vraga odbacuje kritike i tvrdi da se samo namjerava ukinuti institucionalizirani nerad u hrvatskom zdravstvu, ali se i dalje štiti javni egalitarni, solidarni zdravstveni sustav.

Dostupnost zaštite

- Udjel privatnika u javnom sektoru ostat će na razini dva posto , ili 600 milijuna kuna godišnje, i to u slučaju kad treba smanjiti liste čekanja ili kad se nešto ne radi u državnim ustanovama - kaže Varga. Jedan od prigovora Vargi je privatizacija primarne zdravstvene zaštite, što znači da će ubuduće svi liječnici biti koncesionari, a domovima zdravlja ostala bi specijalistička djelatnost. Odbacuje prigovor da bi to moglo smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite građana koji žive u ruralnim, brdsko-planinskim područjima i otocima.

- Ne, dapače, uvjeren sam da će dio liječnika za prihod od 15.000 kuna odlučiti otići u takva područja jer domovi zdravlja, primjerice, ne mogu isplatiti plaće veće od 7000 kuna, a za taj novac nitko ne želi prihvatiti takav posao - objašnjava Varga.

Liste čekanja

Dodaje kako po novom modelu plaćanja glavarina iznosi samo 25 posto prihoda ordinacija, a sve ostalo moraju zaraditi odrađenim uslugama, što stimulira više rada, a smanjuje upućivanje pacijenata u bolnice. Varga to potkrepljuje podatkom da je na listama čekanja trećina pacijenta koje su uputili koncesionari, a dvije trećine liječnici zaposlenici domova zdravlja, premda oni čine samo 20 posto liječnika primarne zdravstvene zaštite. Naglašava da koncesionari privatnici imaju bolje opremljene ordinacije i mogu, npr., češće obaviti ultrazvučni pregled, EKG, spirometriju. Oni su u prošloj godini obavili oko 800.000 takvih pregleda pa pacijenti nisu morali čekati na bolničkim listama.

- Nažalost, neke ordinacije u vlasništvu domova zdravlja nemaju čak ni vagu ili visinometar - kaže Varga. Na pitanje znači li to da će domovi zdravlja odumrijeti, odgovara kako će se u njima znatno pojačati specijalistička djelatnost. - Prilagodit će se kliničkoj slici zdravlja nacije. Trebamo domove zdravlja koji se znaju nositi s kroničnim nezaraznim bolestima. Obiteljski liječnici za svoje pacijente trebaju specijaliste za dijabetičare, visokotlakaše, srčane bolesnike... Tijekom tri do pet godina prijelaznog razdoblja vjerujem da će se ustrojiti domovi zdravlja u kojima će se moći riještiti velik dio zdravstvenih problema građana - objašnjava Varga, uvjeren da je to put koji vodi boljoj usluzi.

Master plan

Među primjedbama na izmjene najčešće se spominje mogućnost da privatnici otvaraju bolnice s više specijalnosti, što bi, kaže se, moglo ugroziti opstojnost javnih bolnica.

Varga tvrdi da opasnosti nema jer je pitanje javnih bolnica riješeno master planom, a na pitanje može li, npr., bolnicu u Zaboku ugroziti susjedna privatna Sv. Katarina, odgovara da se to ne može dogoditi jer master plan bolnica uključuje načelo supsidijarnosti i funkcionalne integracije bolnica, ali samo onih iz javnog zdravstva.